Procedura ide dalje

Schengen je mrtav, živio Schengen: Hrvatska se priprema za ulazak kao da se ništa nije dogodilo

Irena Frlan Gašparović

Reuters

Reuters

Izbjeglička kriza prodrmala je temelje schengenskog sustava, uvode se granične kontrole, Grčka – iako je članica Schengena – pokazuje ozbiljne manjkavosti u nadzoru schengenske granice, a tisuće izbjeglica krenulo je put Europe novom rutom, preko Hrvatske



Republika Hrvatska ima jedan važan, strateški, nacionalni interes – to je ulazak u Schengen«, izjavio je 5. ožujka ove godine ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, najavivši da je Hrvatska od 1. srpnja spremna za schengensku evaluaciju.


Sedam mjeseci kasnije mnogo toga se promijenilo: izbjeglička kriza prodrmala je temelje schengenskog sustava, uvode se granične kontrole, Grčka – iako je članica Schengena – pokazuje ozbiljne manjkavosti u nadzoru schengenske granice, a tisuće izbjeglica krenulo je put Europe novom rutom, preko Hrvatske, koja se, unatoč tome što sama nije dio schengenskog prostora, našla na udaru kritika pojedinih država Europske unije jer ne brani dovoljno schengenske granice. Ako Hrvatska digne ruke i kaže da ne želi braniti granice, onda Mađarska, kada dođe trenutak odlučivanja, može samo zaključiti da Hrvatska nije spremna za priključenje Schengenu, poručili su iz Budimpešte, stavljajući već sad pod znak pitanja ostvarenje, kako ga je Ostojić nazvao, važnog, strateškog, nacionalnog interesa Hrvatske.


Mađari, međutim, nisu jedini: sve više skepse prema hrvatskom priključenju Schengenu u posljednje vrijeme pokazuje i sam hrvatski premijer Zoran Milanović. Ne tako davno njegova je vlada smatrala da je, nakon pristupanja Europskoj uniji, sljedeći veliki vanjskopolitički cilj Hrvatske ulazak u Schengen – prostor slobodnog kretanja Europljana, u kojem ne postoje granične kontrole među zemljama članicama (barem ne u teoriji, budući da je izbjeglička kriza natjerala dio država da ponovno uspostave nadzor nad unutarnjim granicama).




»U ovakav Schengen nećemo ući, on je opasan za Hrvatsku«, poručio je u utorak iz prihvatnog centra za izbjeglice u Opatovcu Milanović, koji smatra da je interes Hrvatske da Schengen bude uređen sustav koji štiti hrvatske interese. U Schengen »kao guske u maglu ne idemo«, ustvrdio je premijer, podsjetivši još jednom da problemi počinju u Grčkoj, koja je prva država sa schengenskom granicom na putu izbjeglica.


No, za razliku od, primjerice, Velike Britanije, koja svojevoljno nije pristupila schengenskom prostoru, Hrvatska nema mogućnost takvog izuzeća u svom ugovoru o pristupanju Europskoj uniji. Što onda sugerira premijer?


Bez izuzeća


»Grčka je u Schengenu, ali Schengen ne funkcionira. Premijerove izjave treba promatrati u tom kontekstu – da Schengen mora postati ono što jest, kako je zamišljen, jer u protivnom nema smisla. To prije svega znači da Grčka počne funkcionirati kao schengenska granica«, pojašnjavaju u Vladi.



Bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković nije želio detaljnije komentirati izjave premijera Milanovića vezane uz pristupanje Hrvatske Schengenu. – Sa Zoranom Milanovićem nemoguće je više ozbiljno raspravljati o bilo kojoj temi jer ne pristupa ni jednoj temi racionalno, nego kroz namjeru da na bilo koji način pokaže sebe kao ozbiljnog političara, zaštitnika nacionalnih interesa, kako sam sebe naziva odgovornog domoljuba. A taj odgovorni domoljub iz dana u dan Hrvatskoj radi štetu, kazao nam je Jandroković. HDZ-ov saborski zastupnik smatra i da je premijer, »neadekvatnim i neznalačkim odnosom prema obvezama koje Hrvatska ima vezano uz Schengen, ozbiljno ugrozio šanse da se u skorije vrijeme nađemo u tom sustavu«.


Našim sugovornicima iz Banskih dvora posebno smeta što se »nama dijele lekcije«, dok se na terenu, u schengenskom prostoru, ne poštuju pravila. No, unatoč primjetnom, javno iskazanom neraspoloženju šefa Vlade prema manjkavostima koje je u posljednje vrijeme pokazao schengenski prostor, hrvatske pripreme za pristupanje tom sporazumu idu dalje. Pripreme za tehničku evaluaciju se nastavljaju, tvrde naši izvori uključeni u taj opsežan posao, u okviru kojeg Hrvatska, među ostalim, treba potrošiti ukupno 120 milijuna eura novca iz europskog proračuna, namijenjenog nabavci opreme za policajce, kupnji vozila, helikoptera, brodova, obnovi i izgradnji graničnih prijelaza, prihvatnih centara za strance i tome slično. Iako pravila javne nabave dijelom usporavaju trošenje tog novca, koji Hrvatska ima na raspolaganju do srpnja sljedeće godine, u Ministarstvu unutarnjih poslova uvjereni su da će sve biti zgotovljeno na vrijeme.


A to znači da bi Hrvatska već za pola godine morala biti većim dijelom spremna: kako doznajemo, za travanj sljedeće godine planirana je prva terenska evaluacija, dolazak stručnjaka iz EU koji će na mjestu zbivanja provjeravati što je napravljeno i koliko je Hrvatska spremna za provedbu schengenskih pravila. Druga terenska evaluacija najavljena je za lipanj, a završna za prosinac 2016. godine. »Važno je da prođemo tehničku evaluaciju, ali je isto tako bitno da u međuvremenu dođe do stabilizacije« schengenskog prostora, kažu izvori iz Vlade.


Zastoja nema


Da zastoja u pripremama nema, tvrde nam i sugovornici iz Europske  komisije, institucije koja provjerava sigurnost i opremljenost Hrvatske za Schengen. Procedura s Hrvatskom ide dalje, a i Schengen ostaje takav kakav jest dok se države članice ne dogovore drugačije, kažu briselski izvori, pojašnjavajući da ulazak u schengenski prostor ovisi o ispunjavanju kriterija i nema zadanih rokova. No, u najboljem scenariju, Hrvatska bi »zeleno svjetlo« mogla dobiti 2017. godine, budući da će Komisiji trebati oko godinu i pol dana za evaluaciju, a nakon toga s hrvatskim pristupanjem moraju se složiti Europski parlament i države članice. S obzirom na to da je to dugotrajan proces, u diplomatskim krugovima napominju da se ne može već sad, u ova dva-tri tjedna, u jeku izbjegličke krize, govoriti o tome hoće li se Hrvatska priključiti Schengenu ili ne. Pitanje je, uostalom, i kako će schengenski prostor izgledati i funkcionirati za dvije godine, a možda čak i to hoće li prostor bez granica biti samo lijepa uspomena.