Novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Saša Leković: HND i novinari ne rade samo za sebe, već za cijelo društvo

Tihomir Ponoš

U Hrvatskoj postoje i razne frakcijske borbe između novinara – Saša Leković / Foto: D. KOVAČEVIĆ

U Hrvatskoj postoje i razne frakcijske borbe između novinara – Saša Leković / Foto: D. KOVAČEVIĆ

Volio bih da to uspijemo objasniti svim građanima, dok to ne shvate nećemo moći provesti neke stvari koje su bitne. Ne možemo očekivati da se građani probude i postanu svjesni da je nešto potrebno ako im nismo pokazali da se mi za to zaista borimo profesionalnim metodama, istinom i informiranjem



Saša Leković novi je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva izabran na skupštini u subotu. Leković je rođen u Pakracu, 24 godine radio je u brojnim redakcijama: Vjesniku, Večernjem listu, Areni, Globusu. Afirmirao se kao istraživački novinar, a jedan je od pokretača Jutarnjeg lista gdje je dvije godine bio pomoćnik glavnog urednika. Posljednjih 12 godina slobodni je novinar i vodi nevladinu organizaciju Centar za istraživačko novinarstvo koja je specijalizirana za edukaciju novinara. Urednik je, autor i koautor više novinarskih priručnika i knjiga, uz ostale i »Značaj medijskog integriteta«.


  Počnimo s maštovitim pitanjem: koji su glavni problemi novinarstva u Hrvatskoj?  – Na žalost, problema ima toliko da bi nam dosta vremena oduzelo da ih nabrajamo. Problem je što je novinarstvo u Hrvatskoj, a time i novinari, u velikom dijelu izgubilo integritet i ugled u društvu što je posljedica i objektivnih i subjektivnih okolnosti. Ne mislim da se za taj pad ugleda i gubitak integriteta profesije novinare moguće potpuno ekskulpirati.    

Mjesečno izvještavanje


Što bi bilo subjektivno, što objektivno?  – Trendovi su takvi da novinarstvo sve više postaje rob činjenice da se na novinare gleda kao na radnu snagu u nekoj industrijskoj grani, a ne kao na nekoga tko bi u neku ruku trebao biti savjest društva, tko bi trebao izvještavati potpuno objektivno, koliko je to moguće, o temama od javnog interesa. U takvoj situaciji je i ugled novinara manji. U Hrvatskoj postoje i razne frakcijske borbe između novinara, zauzimanje busija, takozvani lijevi i desni, bavljenje nečim što uopće nije suština novinarstva. Ta pozicija slabi i zbog toga što su mnogi novinari posljednjih godina izgubili posao, a nemamo neke alternativne oblike u kojima bi se oni mogli baviti svojim poslom.  


Namjeravate osnovati i Centar za obranu javnog izražavanja. Što bi taj Centar radio primjerice u slučaju nedavnih otkaza na HRT-u koje je i HND osudio?   – Treba razlučiti radnopravne sporove kojima se bavi SNH što ne znači da HND treba šutjeti kao što i nije šutio ni u slučaju otkaza na HRT-u od tog Centra. On nije nikakva nova organizacija koja zahtijeva prostor ili zaposlene ljude. Kao kandidat za predsjednika dobio sam podršku za tu ideju od skupine odvjetnika i pravnika koje zanima medijsko pravo. Voljni su pro bono raditi u tom Centru i davati savjete novinarima koji rade na tekstovima, a koji bi eventualno mogli biti utuživi. Također i braniti novinare budu li optuženi zbog onoga što su objavili. Prije su čak i ako je novinar pogriješio redakcije stajale iza novinara. Sada je situacija obrnuta i novinari i u većim redakcijama su u situaciji da redakcija ne stoji iza njih, tužbe se privatno podnose protiv novinara koji su zbog toga prisiljeni na autocenzuru. Tim tužbama novinari mogu biti financijski potpuno uništeni. Centrom želimo pomoći novinarima da bez ikakvih troškova budu pošteđeni svega toga.


  U programu ste istaknuti da vam je cilj vratiti integritet novinarima i novinarstvu. Kako?  – Naravno da to ne može sam predsjednik HND-a. Uz pomoć Društva, svih članova i onih koji će ponovno ili prvi puta postati članovi i utjecajem svih nas na to kako će se prema nama ponašati političke elite, kako će gledati građani koji sada i nemaju razloga da previše vjeruju medijima i da ih podržavaju, to je moguće. Na tome ću raditi od prvog dana i to vrlo konkretno. Ponudio sam nešto što nije bilo pravilo: mimo bilo kakvih statutarnih ili drugih obveza svaki ću mjesec davati javno izvješće, prije svega članovima i organima Društva, ali ako se tako odluči i javno svim građanima, o tome što sam učinio i što je Društvo učinilo u pokušajima da vrati taj integritet.   Spomenuli ste problem članstva HND-a. Niste jedini kandidat za predsjednika koji je ukazao na to da je broj članova Društva u opadanju, da treba privući nove članove. To ukazuje i da sam HND među novinarima i nije baš najbolje percipiran.   – Ne možete imati ugled među samim članovima, a kamoli među onima koji nisu članovi ili među građanima koji nemaju nikakve direktne veze s novinarstvom ako sami nemate nikakvu jasnu viziju kako Društvo treba djelovati, ako se to ne radi transparentno. HND je posljednjih nekoliko godina napustilo 20 posto članova, prihodi su za trećinu manji nego što su bili prije šest-sedam godina. Tvrdim da se i s novcem kojega HND ima može mnogo više, a može se i zaraditi mnogo više. Na primjer godinama ne apliciramo ni na kakve fondove, pa ni europske. Mnoga slična društva glavninu novaca za svoje aktivnosti stiču na taj način. Mislim da to mogu promijeniti jer godinama kao slobodni novinar djelujem na taj način. Znam da to nije lako, ali je moguće.  

 


 Energična borba


Jedan od temeljnih problema je ekonomsko-socijalni status novinara. Stotine novinara su izgubile posao i kada ga izgube mala je vjerojatnost da će ga ponovo naći u struci. Što ćete pokušati učiniti po tom pitanju, da li snažiti suradnju sa Sindikatom novinara Hrvatske ili nešto drugo?  – Suradnja sa SNH, koja je i do sada postojala, treba biti vrlo jaka. HND ne može nikoga vratiti na posao, ali je važno da se borimo da zakoni koji se donose ili već postoje budu izmijenjeni i budu što više u korist novinara, ali i svih drugih radnika. Situacija da je netko ostao bez posla u mainstream mediju ne znači da se taj novinar ne može više baviti tim poslom, ali kada mnogo ljudi izgubi posao logično je da ih nije moguće sve zaposliti. Postoji problem koji možda nije ugodno spominjati jer bi se neki kolege i kolegice mogli naljutiti: ljudi gube posao i u drugim profesijama, firme propadaju. Sama činjenica da je netko izgubio posao je vrlo bolna i o tome moramo voditi računa i pokušat ćemo pomoći koliko možemo.    Spomenuli ste inicijative za izmjene zakona koji se tiču medija. Teško da će vam saveznik u tome biti sadašnja vlast koja još nije uspjela objelodaniti medijsku strategiju najavljenu prije skoro tri godine.   – HND ne treba tražiti saveznika u vlasti, osim u smislu onoga koji savjesno i odgovorno obavlja posao političkog vođenja države koji mu je povjeren na izborima. HND će zajedno s drugima koji su zainteresirani za medijska pitanja pripremati prijedloge za neke izmjene zakona. Obraćat ćemo se međunarodnim institucijama, sasvim sigurno ćemo se žestoko i energično boriti da se standardi koji važe u normalnom svijetu primjenjuju i u Hrvatskoj. Nemam iluziju da će to biti moguće preko noći, ali ako se to ne radi ne može se očekivati nikakva, da tako kažem pomoć, od onih koji su na vlasti. HND će dok sam mu ja na čelu biti neovisan o bilo kojoj političkoj stranci i političkim, financijskim ili drugim interesima. To je temeljna obaveza Društva ako želi da ga itko shvati ozbiljno. Volio bih da uspijemo objasniti svim građanima da HND i novinari ne rade samo za sebe. Novinarski posao je bitan za cijelo društvo i dok to građani ne shvate nećemo moći provesti neke stvari koje su bitne. Ne možemo očekivati da se građani probude i postanu svjesni da je nešto potrebno ako im nismo pokazali da se mi za to zaista borimo profesionalnim metodama, istinom i informiranjem koje nije dezinformiranje.