Država prezadužena

Naime, zbog trogodišnjeg gospodarskog oporavka i boljeg punjenja državnog proračuna, Vladi su u posljednje vrijeme malo popustile uzde. U smjernicama proračuna za iduće tri godine, primjerice, predvidjela je više novca za obranu (kupnju zrakoplova), za rast mirovina od 2,1 posto tijekom iduće godine, za zdravstvo i demografiju, a očekuje se i rast plaća u javnom sektoru.

Međutim, Vlada je istodobno upozorila da će proračunski rashodi rasti upola sporije od prihoda. To znači da Hrvatska neće povećavati proračunski deficit. Naprotiv, do 2020. godine postupno će eliminirati deficit i prijeći u proračunski suficit od 0,5 posto BDP-a. Taj višak novca kani iskoristiti za smanjivanje javnog duga.  

– Vrlo sam zabrinut, jer se nastavlja ponašanje koje je Hrvatsku dovelo u prezaduženost. Čim se može povećati potrošnja, mi ćemo to i učiniti, ne misleći na sutra, izjavio nam je Guste Santini.

Napominje kako ne misli na konkretne stavke, već ga zabrinjava to što u Hrvatskoj u posljednje vrijeme naglo rastu proračunski apetiti. Oni su podgrijani time što proračunski prihodi trenutačno rastu brže od očekivanja, zahvaljujući rekordnoj turističkoj sezoni.

Bojim se ponavljanja 1998. godine, kaže Santini. Podsjeća da su tada, zbog uvođenja PDV-a, također skočili proračunski prihodi. Na temelju toga sljedećih godina hrvatske su vlade prekomjerno povećavale proračunsku potrošnju, što je dovelo do prezaduženosti države.

– Moramo prikočiti velike apetite, jer opet mogu doći godine mršavih krava. Dok ne dođe sljedeća ekonomska recesija, ovo povoljno razdoblje trebamo iskoristiti – ali ne za povećavanje potrošnje, nego za stabilizaciju javnih financija. Na primjer, kaže, potrebne su nam reforme radi veće učinkovitosti javne uprave i zdravstva, uz osiguranje socijalnog minimuma. Umjesto povećavanja potrošnje, Santini predlaže da se sadašnji povećani proračunski prihodi iskoriste za smanjenje poreza, osobito na plaće, kako bi Hrvatska povećala konkurentnost gospodarstva i izvoz, jer drugoga izlaza iz nevolja nema.

Ubrzati reforme

– Proračunske smjernice na tragu su ranijih najava Vlade. Pohvalno je što se deficit smanjuje, ali voljeli bismo vidjeti i više promjena na rashodovnoj strani proračuna, kroz racionalizacije i reforme koje su i dalje na čekanju. Jer, ono što nam treba i što bismo htjeli vidjeti u idućim godinama jesu veće stope rasta, kao i rast koji neće biti generiran primarno domaćom potražnjom – kažu u HUP-u.

Porezna reforma početkom godine imala je pozitivnih učinaka, ali na njoj se ne smije stati, tvrde poslodavci. Zato je ključno, kažu, intenzivno raditi na poboljšanju uvjeta poslovanja i jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, odnosno na ubrzanju priprema i provođenju reformi.

Krešimir Sever, međutim, smatra dobrim to što Vlada planira povećanje mirovina od 2,1 posto iduće godine, kao i plaća u javnom sektoru. Međutim, prema njegovu mišljenju, Vlada bi primanja zaposlenih i ostalih građana trebala snažnije povećavati. To neće opteretiti gospodarstvo, već će mu dati dodatan poticaj za rast.

– Podsjećam da se politika proračunske štednje, u Europi i kod nas, proteklih godina pokazala neučinkovitom i problematičnom. Nije dovela ni do  povećanja investicija, kako se očekivalo, upozorava čelnik NHS-a.

Plaće i potrošnju treba povećavati, jer to potiče potražnju i gospodarsku aktivnost. Ni poduzetnici neće ulagati u gospodarstvo, ako nema potražnje. Vlada bi trebala snažnije povećati plaće u javnom sektoru, jer će tako i privatni sektor biti ohrabren da je slijedi. Uostalom, kada Vlada izdvaja za plaće u javnom sektoru i za mirovine, treba imati na umu da se gotovo polovina tog novca ionako vraća u proračun, kroz poreze i doprinose, a ostatak završava u potrošnji.   

Primanja građana treba povećati kako bi dostojnije živjeli, naglašava Sever. Budemo li išli u tom smjeru, smanjit ćemo i iseljavanje iz Hrvatske. Podsjećam, naši ljudi kao prvi razlog za iseljavanje navode niska primanja i nesigurnost zaposlenja u Hrvatskoj, a tek onda nedovoljan broj radnih mjesta, zaključuje čelnik NHS-a.