Ekonomisti o rješenju za "švicarce"

Santini: Država prezadužena da bi se zamjerala bankama

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Davor Kovačević / Nl arhiva

Foto Davor Kovačević / Nl arhiva

HNB ima veliki grijeh propusta, ali Milanović ovime navlači neprijateljstvo cijelog financijskog svijeta, a tako smo zaduženi da nas to može dramatično koštati, upozorava ekonomski stručnjak Guste Santini



RIJEKA Ovakav model konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure čista je predizborna igra koja Hrvatsku može dramatično koštati. U pravu je dakle guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji upozorava na čitav niz rizika, od rasta kamata, težeg i skupljeg zaduživanja, potencijalnog pada rezervi, ugrožavanja tečaja kune, iako i sama središnja banka snosi veliki »grijeh propusta« – komentirao je jučer ekonomski stručnjak Guste Santini sukob između HNB-a i Vlade koji je eskalirao objavom guvernerova pisma ministru Lalovcu u kojem ga upozorava da bi ustrajanje na spašavanju dužnika u CHF-u na ovaj način moglo ozbiljno ugroziti financijsku stabilnost RH.


Lalovac je potom guvernera prozvao da ima preveliku plaću da bi razumio kako narod živi, a premijer mu je poručio da progovara u »domobranskoj maniri«. Prepucavanje na relaciji HNB-Vlada ne bi međutim smjelo u drugi plan baciti meritum stvari. Santini veli da Vlada svojim rješenjem vrši preraspodjelu dohotka i bogatstva kakvu kapital neće dozvoliti samo tako.



 Ekonomist Ivan Lovrinović rekao je u nedjelju da ni SDP niti HDZ nemaju pravo rješenje za dužnike u švicarskim francima, a »napad« HNB-a na SDP ocijenio je igrokazom kako bi se ta stranka pred izbore što bolje predstavila kao branitelj dužnika u toj valuti.  »Riječ je o jednom dobro smišljenom scenariju – vi napadajte nas i neka se tome još pridruži netko iz EU-a da napad bude još žešći. Tako da se onda SDP što bolje može pokazati kao branitelj dužnika u švicarskim francima«, kazao je Lovrinović nakon konferencije za novinare MOST-a nezavisnih lista, komentirajući upozorenje HNB-a ministru financija Borisu Lalovcu.


Četiri krivca




Naglašava da u cijeloj priči o kreditima u švicarcima ima barem četiri krivca. Prvi su same banke, koje su, veli, znale kakav proizvod nude: kamata je bila niska, no franak je u tom trenutku bio na najnižoj razini, pa su kao profesionalci znale da je dugoročno podcijenjen, te da može rasti uslijed bilo kojeg poremećaja na tržištu, budući da je riječ o valuti-utočištu. Dakle, naivci su naletjeli kod profesionalaca, i tu nema dvojbe, no nisu svi klijenti bili naivci.


Bilo je tu i pohlepe. Dakle, socijalno ugrožene trebalo je maksimalno pomoći, ali ovi drugi morali bi participirati. Veliki je krivac i HNB, koji se brani da je davao informacije, no središnja banka nije info-centar i morala je snažnije reagirati. Četvrti krivac je sama država koja je morala svojevremeno zabraniti klauzulu u bilo kojoj drugoj valuti osim euru, nabraja Santini, dodajući da bi stoga sada svi trebali participirati u rješenju.


Ovako će, kaže, Milanović navući neprijateljstvo cijelog financijskog svijeta, a mi smo tu u još goroj poziciji od Grčke. Grčka ima veći dohodak i članica je eurozone, no i njima je Merkel rekla: stop. Mi pak inzistiramo na ovom modelu, a jako smo zaduženi. Vratit će nam se to kao bumerang kad državi budu trebali novi krediti, poslovne banke će početi povlačiti svoje kreditne linije iz zemlje što će iscrpiti devizne rezerve, smanjiti bonitet, očekivan je i rast kamata. Mi nismo u stanju vratiti ni vlastite dugove, a prijetimo drugima, zaključuje Santini.



»Da je po istom modelu koji se danas predlaže konverzija izvršena 2009. ili 2010. ukupni negativni efekti bili bi manji, kako za dužnike tako i za banke. Provodi se u razdoblju kada švicarski franak slabi jer je sve veći broj sudionika svjetskog deviznog tržišta zabrinut zbog njegove precijenjenosti, vidljivi su i negativni efekti na švicarsku ekonomiju, dok se i Švicarska se sve više uključuje u svjetsku razmjenu podataka o bankovnim računima pa će tržište prije ili kasnije vrijednost franka svesti u normalne okvire. No u Hrvatskoj se mnoge odluke donose u krivoj fazi financijskog i poslovnog ciklusa bez detaljne analize troškova i koristi za ukupni ekonomski sustav«, ističe ekonomistica Marijana Ivanov.



Sistemski rizik


I Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slaže se da je guverner u pravu kada ističe rizike kojima se izlažemo.


– Posljedice konverzije nipošto nisu »moguće nuspojave lijekova« kakvima ih je opisao premijer. Međutim, problem obojice je što se prema problemu postavljaju previše komotno i bez adekvatnih akcija da se problem riješi na optimalan način. S obzirom na relativno mali udio kredita odobrenih ili indeksiranih u CHF to nije trebao postati sistemski rizik, ali učinci pada povjerenja i niza nepovoljnih efekata idu u prilog tome. U konačnici svi negativni efekti nadmašit će pozitivne. Posljedice neravnoteže u javnim financijama bit će još teže, ukupna privreda i svi građani na gubitku, a profitirat će dio dužnika koji uopće ne bi trebao imati tretman zaštićenog potrošača na tržištu, smatra Ivanov.


Ivanov ističe kako je prvi problem s konverzijom kredita u CHF što se rješenja donose nekoliko godina prekasno, i to prvenstveno radi prikupljanja političkih bodova, dok je socijalna zaštita dužnika koji su najviše pogođeni u drugom planu, a nije, kaže, isključeno da zbog pravne procedure i pogreški cijeli projekt padne u vodu pa da socijalno ugroženi dužnici naposljetku uopće ne ostvare koristi koje danas očekuju.