Bira ga samo pet država

Šanse da glavnim tajnikom UN-a postane itko iz istočne Europe – ravne su nuli

Boris Pavelić

Kandidaturom nešto može  dobiti na domaćoj sceni, pa tako i postupa? – Vesna Pusić / Foto D. JELINEK

Kandidaturom nešto može dobiti na domaćoj sceni, pa tako i postupa? – Vesna Pusić / Foto D. JELINEK

Opća skupština UN-a aklamacijom imenuje kandidata kojega predloži  Vijeće sigurnosti, a u Vijeću sigunosti pravo veta imaju  SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija



ZAGREB   Proceduralno, bilo bi moguće da nova vlada odredi hrvatskog kandidata za glavnog tajnika UN-a, što je u četvrtak zatražila predsjednica  Kolinda Grabar-Kitarović, negodujući zbog vladine kandidature Vesne Pusić. No sadržajno, kako ocjenjuje sugovornik upućen u svjetsku diplomaciju, šanse da glavnim tajnikom UN-a, u sadašnjim međunarodnim odnosima, postane itko iz istočne Europe – ravne su nuli.


Netransparentno 


Predsjednica Rebublike kazala je kako je kandidata trebala odrediti nova vlada, jer su izbori preblizu. Sama Pusić, međutim, ustvrdila je kako bi do prosinca trebala biti sastavljena lista konačnih kandidata. Iz tog objašnjenja dalo bi se zaključiti kako je predsjedničin zahtjev neopravdan, jer nova vlada zasigurno neće biti formirana dovoljno brzo kako bi tijekom prosinca mogla odrediti hrvatskog kandidata. 


No, kako je u nedavnom članku objasnio Simon Chesterman, autor nekoliko knjiga o procedurama UN-a i profesor prava na Sveučilištu u Singaporeu, ključno razdoblje za izbor novoga glavnog tajnika UN-a bit će »vjerojatno u drugome ili trećem kvartalu 2016«. Tada se, prema Chestermanu, može očekivati da će Vijeće sigurnosti početi ozbiljno ocjenjivati kandidate. Ako je to točno, zahtjev  Grabar-Kitarović nije neopravdan, jer bi nova vlada dotad imala vremena imenovati kandidata.





Za premijera je Vesna Pusić »najbolji«, a za Tomislava Karamarka »loš kandidat«. »Vesna Pusić je hrvatski ministar vanjskih poslova s uvjerljivo najozbiljnijom reputacijom u Europi u zadnjih 25 godina«, izjavio je jučer Milanović i retorički zapitao: »Tko iz Hrvatske ima veliko životno iskustvo, visoki je dužnosnik i ima jako dobar životopis u poštivanju ljudskih prava?«. 


Karamarko pak tvrdi nešto posve obrnuto: »Po čemu je to gospođa Pusić zaslužila biti kandidat? Osim toga, sumnjam – govoreći hipotetski – kada bi to i postala kako bi funkcionirala u odnosu na Hrvatsku. Jer – njezin stav prema stvaranju Hrvatske, situaciji u Bosni i Hercegovini i optužbe prema narodnjačkim snagama u Hrvatskoj su vrlo upitne i dvojbene.»



U istome članku, objavljenom u lipnju  u singapurskim novinama »Straits times«, Chesterman je kritizirao netransparentnost procedure izbora glavnog tajnika. »Ne samo da ne postoji formalni proces izbora – ne postoji čak ni opis posla«, ironično opisuje Chesterman. Jedino pravilo zapisano je u Povelji UN-a, gdje stoji da glavnog tajnika »imenuje Opća skupština na prijedlog Vijeća sigurnosti«. 


Legitimno i nerealno 


U praksi, ta se odredba svela na to na Opća skupština aklamacijom imenuje kandidata kojega predloži  Vijeće sigurnosti, u kojem pet stalnih članica – Amerika, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija – imaju pravo veta. »To znači da svaki aspirant na mjesto glavnog tajnika mora biti prihvatljiv Londonu, Pekingu, Parizu, Moskvi i Washingtonu«, zaključuje Chesterton.


I tu dolazimo do aktualnih međunarodnih odnosa, koje sugovornik našega lista, koji nije želio biti imenovan, ocjenjuje takvima da »nitko iz istočne Europe nema šanse postati glavnim tajnikom«. Navodi nekoliko razloga: svi dosad službeno potvrđeni istočnoeuropski kandidati – Vesna Pusić, Danilo Tuerk i Irina Bokova – dolaze iz članica NATO-a, a nijedan od osam dosadašnjih glavnih tajnika UN-a nije bio iz zemlje koja je članica neke velike vojno-političke organizacije. Naš sugovornik ocjenjuje kako bi to možda i bilo moguće 1990., kada je završio hladni rat, ali u ovakvim međunarodnim okolnostima i krizi oko Ukrajine, to naprosto nije realno. Osim toga, kandidati iz postjugoslavenske regije, poput Tuerka, Pusić i Vuka Jeremića iz Srbije, koji se želi kandidirati, dodatno su uzdrmani time što Balkan još nema kredibilitet stabilne regije. 


»Kandidatura Vesne Pusić legitimna je, ali nerealna, kao i ostalih kandidata iz regije istočne Europe. No, svi u regiji misle da kandidaturom nešto mogu dobiti na domaćoj sceni, pa tako i postupaju«, ocijenio je sugovornik našega lista.