Sanader ponovno na optuženičkoj klupi zbog ratnog profiterstva

Bivši premijer Ivo Sanader u četvrtak bi ponovno trebao sjesti na optuženičku klupu zbog ratnog profiterstva u slučaju Hypo, za što je pravomoćno osuđen još 2014. ali je presudu ukinio Ustavni sud. Sanader je ukinutom presudom osuđen zbog ratnog profiterstva jer jer je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova primio proviziju od austrijske Hypo banke koja je Hrvatskoj dala kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava, a on je od početka poricao sve što mu se stavlja na teret. U prvoj presudi bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Sanader je, osim za ratno profiterstvo, bio osuđen i za primanje mita od mađarskog Mola, a kaznu od 10 godina Vrhovni sud je smanjio na osam i pol godina. Postupci su u međuvremenu razdvojeni, a u slučaju Ina-Mol Sanaderu bi se trebalo suditi zajedno s, hrvatskom pravosuđu nedostupnim, dikretorom Mola Zsoltom Hernadijem.Novo suđenje u slučaju Hypo na zagrebačkom Županijskom sudu vodit će sutkinja Jasna Galešić, koja je za četvrtak zakazala pripremno ročište na kojem bi se trebao odrediti i datum početka glavne rasprave na kojoj će Sanaderu ponovno biti pročitana Uskokova optužnica za ratno profiterstvo, a on će se još jednom očitovati o krivnji.Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarjevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.Ustavni je sud pritom naglasio kako nije nadležan odlučivati o Sanaderovoj krivnji, jer to mogu učiniti samo kazneni sudovi, već jesu li u prvom suđenju nekada najmoćnijem hrvatskom političaru bili poštovani zakonski okviri te »osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite«. Vezano uz pitanje zastare Ustavni sud je zaključio da ni jedan niži sud nije ispitao jesu li zlouporabe položaja i ovlasti za koje je Sanader osuđen u slučaju Hypo bila u zastari kada je promjenama Ustava donesena odredba o nezastarijevanju ratnog profiterstva. Time su »propustili utvrditi je li uopće postojala pravna mogućnost kaznenog progona, suđenja i penalizacije podnositelja za slučaj Hypo« jer da je na dan spomenutih promjena Ustava za temeljno nedjelo nastupila zastara »ne bi bilo pravne mogućnosti kaznenog progona za kazneno djelo ratnog profiterstva«.Dodaju i da oba suda nisu ispitala jesu li u slučaju Hypo ostvarena »nesrazmjerna« imovinska korist kao rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja koja, među ostalim, »čini bitno obilježje kaznenog djela ratnog profiterstva«.Podsjetili su pritom i na Ustavne odredbe, ali i opće pravilo materijalnog kaznenog prava da se prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno.