Diskriminacija?

Samo hrvatska bušilica na hrvatskom karijesu: Ex-yu stomatolozima za rad u nas postavljene teške prepreke

Ljerka Bratonja Martinović

Odbijamo navode o namjernom blokiranju rada doktora dentalne medicine iz susjednih država, kažu u Hrvatskoj komori dentalne medicine, no tvrde da ni jedan kandidat na testiranju nije bio blizu prolaznosti



ZAGREB » Zbog birokratskog procijepa u kojem su se našli, doktori dentalne medicine koji su diplome stekli u državama bivše Jugoslavije i već dobili odobrenje za rad u Hrvatskoj, prisiljeni su ponoviti proceduru priznavanja diploma koja, osim što je iznimno skupa, od njih traži polaganje više desetaka ispita. Njihove je diplome, naime, priznala Agencija za znanost i visoko obrazovanje, koja je do ulaska Hrvatske u EU bila nadležna za nostrifikaciju inozemnih diploma, pa su mnogi od njih na temelju toga već odradili pripravnički staž u Hrvatskoj i očekivali posao. Umjesto toga, rečeno im je da moraju na ponovnu nostrifikaciju diplome, jer su ulaskom u EU nastupila nova pravila igre.


 


 Nema blokada


Ministarstvo zdravlja prebacilo je u međuvremenu priznavanje inozemnih diploma na strukovne komore. Hrvatska komora dentalne medicine (HKDM) postupak ponovne nostrifikacije naplaćuje više od 10.000 kuna, a ispite potrebne za priznavanje diplome još nitko od kandidata nije položio. U zastupničkom pitanju Vladi o ovom problemu, zastupnica ORaH-a, Mirela Holy, prenijela je navode oštećenih liječnika o tome da se predsjednik HKDM-a, Hrvoje Pezo, navodno izjasnio kako »neće dopustiti stomatolozima iz BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore da rade u Hrvatskoj, a test će biti nemoguće položiti«.



Obrazloženje HKDM-a ne zadovoljava stomatologe poput Jovana Marića iz Ervenika, koji se za portal Novosti požalio na nepravdu prema njemu i njegovim kolegama. Diplomu stečenu 2012. godine u Novom Sadu priznala mu je Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a zatim je prošao pripravnički staž u Domu zdravlja Knin. Kad se prijavio za polaganje državnog ispita, saznao je da mora ponoviti nostrifikaciju diplome.   – Skupio sam gomilu papira, komori platio 11.050 kuna, a komisija je odlučila da mi nedostaje jedanaest ispita. Svaki od njih ima teorijski i praktični dio, seminarske radove i 500 sati praktičnog rada u struci. Što je najgore, neke od ispita imao sam na novosadskom fakultetu, a o 500 sati praktičnog rada, koje bih morao odraditi unatoč stažu, da ne govorim – izjavio je Marić te izračunao da bi taj postupak trajao barem dvije godine, a stajao bi ga 50.000 kuna.


Ministarstvo zdravlja zbog svega je zatražilo od komore preispitivanje već provedenih postupaka nostrifikacije, i organiziranje novih o vlastitom trošku ako se pokaže da je bilo nepravilnosti.   U HKDM-u, međutim, tvrde da postupke priznavanja diploma rade s punom odgovornošću, i nemaju namjeru nikoga blokirati u radu u Hrvatskoj, neovisno o tome iz koje države dolazi i gdje je završio fakultet.

  – Izričito odbijamo navode o namjernom blokiranju rada doktora dentalne medicine iz susjednih država »testom koji nitko ne može proći«. S obzirom na to da testove izrađuje više osoba, niti jedna od njih nema pristup svim pitanjima, a povjerenstvo za izradu pitanja sastavljeno je od sveučilišnih profesora koji objektivnom metodom zbrajaju bodove i donose procjenu o prolaznosti – poručuju iz dentalne komore te naglašavaju da u postupcima koje vode nema spolne, rasne, nacionalne ili bilo kakve druge vrste diskriminacije.


 


 Usklađeni testovi


Za slabu prolaznost na ispitima krive neznanje stomatologa. Tvrde da »niti jedan kandidat koji je pristupio testiranju nije bio niti blizu praga prolaznosti«, pa samim tim nije mogao biti oštećen pitanjem koje bi ga dovelo u zabludu ili utjecalo na rezultat.


  Dok liječnici koji nisu uspjeli proći testiranje smatraju neprihvatljivim da nakon završenog fakulteta i pripravničkog staža ponovno moraju polagati po deset i više ispita i pročitati opsežnu literaturu, u komori ističu kako nisu oni postavili tako visoku ljestvicu, nego Europska unija. Navode kako se prije ulaska u EU događalo da diplomirani stomatolozi iz Hrvatske nisu uspijevali proći nostrifikaciju u drugim europskim državama. Razlozi za to su višestruki, od nedovoljnog poznavanja jezika do nepotpunih priprema za testove, tvrde u komori. Njihovi su testovi, kažu, usklađeni sa studijskim programima dentalne medicine i Direktivom 2005/36/EU, a kako se dobivanjem licence kandidatima otvaraju vrata za rad u svim državama članicama EU-a, smatraju se još odgovornijim za kvalitetnu nostrifikaciju diploma.


  Iz Ministarstva zdravlja zasad se nisu izjasnili o rezultatima provjere postupaka nostrifikacije u nadležnoj komori. Pritužbi na slabu prolaznost imale su i medicinske sestre iz država izvan Europske unije, no podaci govore da je prolaznost na njihovim ispitima gotovo 90 posto. U Hrvatskoj liječničkoj komori, međutim, od gotovo 80-ak zahtjeva za nostrifikaciju liječničkih diploma iz Srbije i BiH, odobreno ih je svega desetak.