Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
16. prosinca 2018.
Napokon okončan izbor

Sabor izabrao ustavne suce: Ovo su ljudi koji će štiti ustav. Pogledajte njihove životopise

snimio Davor Kovačević
snimio Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 11. listopad 2017. u 13:53 2017-10-11T13:53:28+02:00

Suce Sabor bira dvotrećinskom većinom. Dosadašnji predsjednik Ustavog suda Šeparović dobio je 118, Arlović koji je i do sada bio ustavni sudac 116 , a zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Selanec 118 glasova.

ZAGREB - Hrvatski sabor izabrao je trojicu suca ustavnog suda - Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selanca.

Suce Sabor bira dvotrećinskom većinom. Dosadašnji predsjednik Ustavog suda Šeparović dobio je 118, Arlović koji je i do sada bio ustavni sudac 116 , a zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Selanec 118 glasova.

Sukladno međustranačkom dogovoru, o ustavnim sucima zastupnici su glasovali svaki pojedinačno o svakom pojedinom sucu, na prozivku tajnika plenarne sjednice.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković novoizabrnim sucima poželio je puno uspjeha u radu kao i da odgovorno i časno obavljaju tu dužnost.

Protiv predloženih sudaca su bili Živi zid i Neovisni za Hrvatsku. Zastupnici Mosta, s iznimkom Mire Bulja koji je bio protiv, uoči glasovanja napustili su sabornicu. HDSSB-ovac Branimir Glavaš i predstavnik talijanske manjine Furio Radin glasovali su za Šeparovića i Selanca, ali protiv Arlovića.

Današnjem glasovanju o ustavnim sucima prethodilo je višemjesečno odgađanje i prepucavanje dviju najvećih stranaka - vladajućeg HDZ-a i oporbenog SDP-a zbog istražnog povjerenstva za Agrokor.

SDP na tom povjerenstvu inzistira još od proljeća. Vladajući HDZ je najprije tvrdio da će podržati inicijativu za osnivanje povjerenstva, zatim je promijenio mišljenje, a onda ipak pristao na njegovo osnivanje. SDP je odgovarao ultimatumom: ili će se osnovati povjerenstvo ili SDP neće podržati već dogovoreno imenovanje sudaca, dok je HDZ insistirao da se izbor ustavnih sudaca ne povezuju s povjerenstvom.

Glasovanje nije prošlo bez rasprave

Samo glasovanje u ustavnim sucima nije prošlo bez prethodne rasprave.

»Uvjetovanje Povjerenstva kao preduvjeta za izbor ustavnih sudaca je farsa čija je svrha predstava za građane. Da je SDP-u stalo do istine, dok su bili na vlasti, procesuirali bi Todorića«, poručio je Ivan Pernar (Živi Zid).

Iako ga je predsjednik Sabora Jandroković opominjao Pernar je raspravu o ustavnim sucima prebacio na 'drugi kolosjek'. »U Agrokoru su zapošljavani svi kadrovi od Grčićeve žene do sina glavnog državnog odvjetnika kao i do Željka Rohatinskog. Gazda Ivica Todorić je uhljebljivao vaše žene, ljubavnice, možda i ljubavnike, a vi ste mu išli na ruku«, nabrajao je Pernar.

SDP-ovac Branko Grčić je uzvratio na prozivku na račun svoje žene. »Gdje radi Grčićeva supruga. Valjda ne bi trebala nigdje. Ona je zaposlenica Tiska, firme koja je do prije nekoliko godina bila izvan Agrokora i u Tisku radi preko 20 godina. Nikada nije obavljala ni jednu menadžersku funkciju. Treba li joj uzeti posao zato što ja sjedim tu?«, pitao je Grčić.

»O vašoj stručnosti govori vrijeme kad ste kao dekan splitskog Ekonomskog fakulteta sredstva fakulteta oročili na račun banke koja će propasti, a fakultet će ostati bez tih sredstava«, poručio je Pernar Grčiću.

Iako je pohvalio činjenicu što je konačno postignut konsenzus oko izbora ustavnih sudaca, Mostovac Robert Podolnjak kazao je kako Most ne može podržati takav prijedlog jer nije dobro da se »do konsenzusa došlo na temelju najnižeg zajedničkog nazivnika«.

»Bit će izabrani kandidati koji po našem mišljenju ne ispunjavaju temeljne kriterije izvrsnosti koji bi trebali karakterizirati svakog suca ustavnog suda«, rekao je Podolnjak.

Naglasio je kako bi sada kada je Sud kompletiran bilo dobro da Sabor i Odbor za Ustav krenu u proceduru izmjene ustavnog Zakona o ustavnom sudu. »Da na kraju procedure, za sedam godina možemo birati najizvrsnije kandidate za tu visoku dužnost. Željeli bismo da suci Ustavnog suda dužnost obavljaju samo tijekom jednog mandata. Time bi se jamčila njihova neovisnost«, rekao je Podolnjak.

Most se zalaže i da taj jedan mandat traje između 9 godina i 12 godina, a smatraju i da treba propisati jasne kriterije izvrsnosti kandidata i reformirati postupak kandidiranja.

»Tako ćemo dobiti najizvrsnije kandidate i tada ćemo glasovati za nove suce«, poručio je Podolnjak.

SDP-ov Željko Jovanović složio se s Podolnjakom kako je ovo »dobra prilika da se u predstojećih sedam godina u Ustavni sud izaberu najbolji. »Vaše mišljenje potpisujem a Ustavni sud je u potpunom nesrazmjeru s ugledom upravo zbog afera, životopisa, donošenja odluka koje su bile u sukobu interesa«, poručio je Jovanović. Izrazio je žaljenje jer Most nije odlučio podržati bar jednog kandidata i na taj način pokazti da među njima ima bar jedan koji će odgovarati kriteriju izvrsnosti«.

Ovo je prvi puta od 2010. da će Ustavni sud raditi u punom sastavu od 13 sudaca.

Životopisi trojice sudaca Ustavnog suda 

Miroslav Šeparović

Miroslav Šeparović predsjednik je Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju. Za suca Ustavnog suda izabran je 2009., a za predsjednika tog suda 2016.

Prije toga, od 2000. do 2005. bio je odvjetnik, a od 1998. do 2000. ravnatelj Hrvatske obavještajne agencije i zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.
U Ministarstvu pravosuđa radio je od 1989., prvo kao upravni savjetnik u Upravi za imovinsko pravne poslove, a od 1995. do 1998. bio je ministar pravosuđa.

Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. Karijeru je započeo u tvrtki Blato 1981., nakon čega je radio i u vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko.

Rođen je 18. srpnja 1958. u Blatu, diplomirao je 1981. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je 2013. doktorirao na području građanskog prava i obiteljskopravnih znanosti.

Mato Arlović

Za suca Ustavnog suca izabran je u srpnju 2009.

Od 1990. do 2008. od obnašao je pet mandata u Hrvatskom saboru, gdje je obnašao brojne dužnosti. Bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora od 2000. do 2003. i od 2004. do 2007.

Uz članstva u odborima bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, Odbora za pomorstvo i veze i Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.

U Saboru je sudjelovao u donošenju Ustava i njegovih izmjena i dopuna te kao i u procesu donošenja Ustavnih zakona.

Od 1970. do 1975. radio je u Tvornici šećera i vrenja Boris Kidrič, a od 1980. do 1988. bio je zaposlen na osječkom Pravnom fakultetu.

Rođen je 4. studenoga 1952. u Oštroj Luci u BiH, diplomirao je 1979. na osječkom Pravnom fakultetu, gdje je 2012. doktorirao prave znanosti.

Goran Selanec

Goran Selanec na dužnost suca Ustavnog suda dolazi s mjesta zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, gdje je od 2012. uz ostalo radio na kontroli usklađenosti prakse pravobraniteljice s pravnom stečevinom EU, te praćenju i analizi odluka Ustavnog suda, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava.

Od 2010. bio je viši pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Bio je i nacionalni stručnjak za ravnopravnost spolova (od 2009. do 2012.), stručni savjetnik na EU PHARE projektu »Harmonisation and Publication Case Law« pri Vrhovnom sudu, predavač na Katedri za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i znanstveni novak na katedri za Ustavno pravo.

Rođen je 20. listopada 1976. u Zagrebu. Pravo je diplomirao 2000. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, dok je pravne znanosti doktorirao na University of Michigan Law School 2012.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka