Kontroverzni projekat ide dalje

Sabor donio ‘lex LNG’: Zakon o terminalu za ukapljeni plin je donesen, unatoč otporu lokalne zajednice

Hina

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

U znak prosvjeda zbog takvog 'brzopoteznog' načina glasovanja sabornicu je najprije napustio Most, a njihov su primjer slijedili i nezavisni Marin Škibola, Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrrvatsku), Ivan Pernar (Živi Zid), bivši SDP-ovci Mirando Mrsić i Zdravko Ronko.



ZAGREB – Hrvatski sabor je u četvrtak sa 77 glasova ‘za’ i 25 ‘protiv’ donio Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin, tzv. ‘lex LNG’, koji je proteklih tjedana izazvao velike kontroverze u javnosti i struci, a protiv kojeg se digla i lokalna zajednica na otoku Krku i Primorsko-goranskoj županiji.


Nezadovoljan što je zakon poslan u hitnu proceduru umjesto u redovnu kroz dva čitanja, SDP je podnio 360 od ukupno 380 amandmana, no oni su svi odreda danas odbijeni.


Izjašnjavanje o tim amandmanima prošlog je petka trajalo gotovo šest sati, a kako bi se procedura ‘skratila’ na početku današnjeg glasovanja o njima predsjednik Sabora Gordan Jandroković je predložio da se, umjesto elektronički, o njima glasuje ručno.




“Ovo je bila uobičajena praksa kada nije bilo elektroničkog glasovanja”, pojasnio je taj prijedlog Jandroković.


Iako se složio s prijedlogom, SDP-ov Arsen Bauk je zatražio da se nakon svakih 30 amandmana traži elektronička provjera kvoruma.


U znak prosvjeda zbog takvog ‘brzopoteznog’ načina glasovanja sabornicu je najprije napustio Most, a njihov su primjer slijedili i nezavisni Marin Škibola, Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrrvatsku), Ivan Pernar (Živi Zid), bivši SDP-ovci Mirando Mrsić i Zdravko Ronko.


Iako je inicijativa bila upravo njihova, ubrzo po početku glasovanja sabornicu je napustila i većina SDP-ovaca, pa i sam čelnik te stranke Davor Bernardić.


U ime SDP-ovog Kluba Peđa Grbin je tijekom glasovanja o njihovim amandmanima koji su svi od reda odbijani, zatražio stanku.


“Tim će se zakonom svim građanima nametnuti plaćanje naknade kad terminal ne bude poslovao pozitivno. S druge strane vladi se omogućuje da bez vođenja odgovorajućeg postupka privatizira taj terminal i prenese ga trećoj osobi, a sve to uz protivljenje građana Omišlja, Krka, Primorsko-goranske i Istarske županije”, pojasnio je Grbin zahtjev za stankom.


Vladajućima je zamjerio i jer ih, kako je rekao, ništa nije nagnalo da zbog svega provedu drugo, odnosno treće čitanje. “Nije vam stalo do građana pa ste spremni i na ovaj igrokaz samo da što brže progurate zakon i nekoj novoj grupi Borg omogućite milijunske zarade iz proračuna o trošku svih hrvatskih građana”, poručio je Grbin.


Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin se uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala i koncesijske naknade, definira naknada za sigurnost opskrbe… Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG


Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi.