Reuters
Osim arbitraže, teme razgovora Trumpa i Grabar-Kitarović bit će bilateralni odnosi Hrvatske i SAD-a, poput obrambene suradnje te ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
ZAGREB »Susret predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom izuzetno je važan, upravo u ovom trenutku«, uvjeravao nas je ovoga tjedna izvor blizak Uredu predsjednice, dva dana uoči planiranog sastanka hrvatske predsjednice i američkog predsjednika u Varšavi, na marginama summita Inicijative triju mora koji se 6. i 7. srpnja održava u glavnom gradu Poljske.
Trenutak na koji je aludirao naš sugovornik tiče se arbitraže između Hrvatske i Slovenije o granici – čiji je »pravorijek« stigao prošlog tjedna, ali ga Hrvatska, zbog kompromitiranosti procesa, ne priznaje – smatrajući, očito, da je pravi trenutak da se nastavi s lobiranjem i uvjeravanjem u opravdanost hrvatskoga stava kad je u pitanju arbitraža. I to bez obzira što je stav američke administracije poznat: Washington se, podsjetimo, ne želi miješati u to pitanje i smatra ga isključivo bilateralnim što je na Pantovčaku, kao i u Banskim dvorima, dočekano sa zadovoljstvom.
Rezerviranost
Bilateralni sastanak Kolinde Grabar-Kitarović i Donalda Trumpa u Dvorani Senata u Kraljevskom dvorcu trebao bi, prema najavama, trajati oko pola sata, a održat će se prije Trumpovog govora na Krasinskom trgu. Osim arbitraže, teme razgovora bit će bilateralni odnosi Hrvatske i SAD-a, poput obrambene suradnje te ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Njime bi se, uvjereni su na Pantovčaku, olakšao život i američkih građana koji, primjerice, u Hrvatskoj imaju kuću ili bi, pak, ovdje željeli provesti mirovinu. Iako na Pantovčaku napominju da će na sastanku biti i američki ministar financija Steven Mnuchin, teško je očekivati osjetan pomak na ovom pitanju jer je desetak takvih ugovora s različitim državama trenutno »blokirano« u američkom Kongresu.
Dolazak američkog predsjednika u Varšavu tumači se u Uredu predsjednice kao pokazatelj da američka administracija prepoznaje značaj Inicijative triju mora, neformalne platforme za suradnju zemalja srednje Europe koja okuplja 12 država, s ciljem promicanja njihovih interesa i projekata u području energetike, transporta i digitalizacije.
No, činjenica da će, uoči dolaska na sastanak skupine G20 u Hamburgu, Trump »svratiti« u Varšavu, već je izazvala niz reakcija u europskoj javnosti, kao i bojazan da bi Trumpov posjet, a možda i sama Inicijativa, mogli oživjeti podjele na europski istok i zapad.
Rezerviranost prema Inicijativi osjeća se, tvrde izvori bliski hrvatskoj Vladi, i u Njemačkoj »jer raste percepcija da Njemačka gubi utjecaj u srednjoj Europi«.
– Činjenica je da se u Njemačkoj sve više doživljava kao nešto što ne ide njima u korist, mada to nikako nije intencija Inicijative – kazao nam je izvor blizak Vladi.
Pozicija Hrvatske
Određeni zazor u »starim« članicama postoji i zbog poljskog vodstva inicijative, s obzirom na nategnute odnose Poljske i Bruxellesa zbog pitanja poput vladavine prava ili migracijske politike. Dolaskom Emmanuela Macrona na dužnost francuskog predsjednika, Pariz i Berlin nastoje oživiti francusko-njemački motor europskih integracija i predvoditi čvršće povezivanje EU-a, a time i stvoriti Europu više brzina u kojoj bi srednja Europa – točnije, države koje nevoljko sudjeluju ili ne žele sudjelovati u pojedinim EU politikama – mogla ostati na začelju. Macron je, podsjetimo, izazvao puno bure kada je uoči dolaska na prvo Europsko vijeće u intervjuu za skupinu europskih medija ustvrdio da se EU ne može tretirati kao supermarket u kojem biraš što želiš uzeti – aludirajući upravo na zemlje srednje Europe koje, primjerice, ne žele primati migrante.
Hoće li Hrvatska, snažnijim povezivanjem sa zemljama iz te regije, odrediti i svoju poziciju u budućoj Europskoj uniji? Iz Ureda predsjednice uvjeravaju da je situacija upravo obrnuta: Inicijativa, tvrde, nastoji prevladati stare podjele u EU-u, jer daje poticaj izjednačavanju stupnja razvoja istoka i zapada, a ne pridonosi podjelama.
»S ovom inicijativom Europa će biti jača i to će biti jedna od poruka summita« u Varšavi, ističu izvori bliski Pantovčaku, uvjereni da »time jača i pozicija Hrvatske u EU-u« te da je riječ o primjeru »aktivne vanjske politike«.
Sugovornik iz političkih krugova, blizak lijevoj opciji, tvrdi, pak, da inicijativa »nema presudan utjecaj na naše odnose i poziciju u EU-u«, jedino što »na naše partnere u EU-u može djelovati zbunjujuće jer Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova ne komuniciraju« o toj temi. Uvjeren je i da je Vlada, odnosno premijer Andrej Plenković, skloniji staviti naglasak na odnose Hrvatske s Francuskom i Njemačkom, a ne Poljskom, Mađarskom ili baltičkim državama.
»Solo igra«
Upravo zbog toga što se Vlada rijetko oglašava o Inicijativi triju mora, naš sugovornik ocjenjuje da je riječ o »solo igri« predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. A bez uključivanja Vlade, nastavlja, cijela priča – pogotovo onaj njezin gospodarski dio – nema nikakvog smisla jer jedino Vlada može osigurati realizaciju projekata. »Ne vidim da premijer ili MVP govore o tome. Tko s Bruxellesom razgovara o tim stvarima?« – pita se.
S Pantovčaka ponavljaju da Inicijativa nije usmjerena ni protiv koga: Ni protiv njemačkog utjecaja u srednjoj Europi, niti protiv Rusije, niti je to američki Trojanski konj« u Europi. Naši sugovornici procjenjuju da njemačku rezervu treba možda promatrati i »s obzirom na trenutne odnose Berlina i Washingtona« koji, od dolaska Trumpa u Bijelu kuću više nisu ono što su nekad bili, ali »mi se u to ne smijemo dati uvući, moramo održavati dobre odnose i s Njemačkom i sa SAD-om«.
U Uredu predsjednice, međutim, odbacuju takve primjedbe kao potpuno neosnovane. Naravno da postoji potpora Vlade, kažu sugovornici bliski Pantovčaku, zadovoljni suradnjom s Banskim dvorima. U prilog svojim tvrdnjama navode to što će u izaslanstvu predsjednice – ne samo na summitu, nego i na bilateralnom susretu s američkim predsjednikom – biti dvoje ministara. To su potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Ćorić, naravno, ne putuje u Varšavu zbog okoliša, nego zbog energetskog sektora, budući da je energetika jedno od tri ključna gospodarska područja na koje je Inicijativa triju mora fokusirana. Još u kolovozu prošle godine, nakon prvog sastanka na vrhu u Dubrovniku, 12 zemalja sudionica usvojilo je zajedničku izjavu u kojoj se govori o osiguranju »političke potpore i odlučnog djelovanja na specifičnim prekograničnim i makroregionalnim projektima od strateške važnosti za uključene države u području energetike, transporta, digitalnih komunikacija i ekonomskih sektora u srednjoj i istočnoj Europi«.
Katalog projekata
U međuvremenu, za susret u Varšavi pripremljen je katalog projekata koje zemlje smatraju strateškim važnima. Na popisu je, kako je poznato, oko 150 projekata vrijednih više od 45 milijardi eura. Kako se doznaje iz Ureda predsjednice, Hrvatska je na popisu »zastupljena« s većim brojem projekata, koji su uvršteni na listu na temelju toga da su već prepoznati u Bruxellesu – što znači da mogu biti financijski »potpomognuti« iz europskih fondova – ali i da su »u skladu s ciljevima inicijative«. Kao dva najznačajnija projekta za Hrvatsku izdvojeni su LNG terminal na Krku i nizinska pruga Rijeka – Budimpešta. Na summitu se, naravno, neće dogovoriti njihova realizacija jer o tome se, kao u slučaju Hrvatske, mogu dogovarati vlade, a ne predsjednici. No, na Pantovčaku se nadaju da će usvajanje kataloga biti politički »vjetar u leđa« odabranim projektima i olakšati njihovo ostvarivanje, pa čak i pronalaženje zainteresiranih investitora. »Istina, to su poznati projekti, ali važno je što su sada svi na istom mjestu«, ističu naši sugovornici, napominjući da katalog, odnosno popis, nije »zaključan« jer je ideja da se po potrebi nadopunjava novim strateškim projektima.
