Manjkav dokument

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ Omišljani se boje da će LNG terminal biti nova – Dina

Marinko Glavan

Foto R. Brmalj

Foto R. Brmalj

Bojimo se da će projekt izgradnje LNG-a biti neisplativ te da ćemo na kraju imati još jedno napušteno industrijsko postrojenje, kazao je predstavnik Općine Omišalj Zlatko Klobas, dok je načelnica Mirela Ahmetović poručila da su obrađeni ekonomski elementi uvredljivi za cijelu zajednicu

RIJEKA Bojimo se nove Dine. Bojimo se da će projekt izgradnje LNG-a biti neisplativ te da ćemo na kraju imati još jedno napušteno industrijsko postrojenje. Stoga je ovakav prijedlog Studije utjecaja na okoliš za nas neprihvatljiv, bez odgovora na naša pitanja i objašnjenja koja zahtijevamo, ocijenio je prijedlog Studije utjecaja na okoliš budućeg LNG terminala Zlatko Klobas, predstavnik Općine Omišalj, na jučer održanoj prvoj sjednici Povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš zahvata izgradnje plutajućeg LNG terminala. Još oštrija nakon održane sjednice bila je načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović.

Upitni dijelovi




– Studija nije stručno utemeljena, niti cjelovita. Posebno su upitni dijelovi koji se tiču ekonomske isplativosti. Javnosti nikad nije prikazana studija isplativosti, iako je isplativost vrlo upitna, a na kraju će cijenu neuspjeha plaćati građani, posebno stanovnici Općine Omišalj. Vrlo je upitan dio koji se odnosi na gospodarski utjecaj na lokalnu zajednicu, jer nigdje ne navodi istinit i siguran pozitivan utjecaj, iako će sigurno imati negativan utjecaj. Posebno na području Njivica, čijih tisuću stanovnika živi od turizma, pri čemu im je jedini resurs sunce i more. Sada će im na to more postaviti goleme brodove. Ovako obrađeni ekonomski elementi uvredljivi su za cijelu zajednicu. Studija je manjkava i po pitanju sigurnosti i zaštite okoliša – kazala je Ahmetović.


Prema prijedlogu Studije, koji je izradila tvrtka Ekonerg, utjecaj zahvata u svim će segmentima biti prihvatljiv, od onečišćenja zraka, preko utjecaja na morski okoliš, vizuru krajolika, do ekosustava, lokalnog gospodarstva i kulturne baštine.


Na sjednici su članovi Povjerenstva iznijeli čitav niz primjedbi na takav prijedlog Studije, a najviše ih se odnosilo na nedovoljno razrađen utjecaj na morski ekosustav, kao i na vizualni utjecaj zahvata. Tako je, među ostalim, izrađivaču prijedloga Studije zamjereno što na području zahvata nije definiran broj vrsta koje na njemu žive, niti ima li među njima ugroženih i rijetkih životinjskih vrsta, te kako će izgradnja i eksploatacija utjecati na njih. Rasprava se vodila i oko nedovoljno analiziranih posljedica hlađenja mora za potrebe uplinjavanja tekućeg prirodnog plina, i to kako na živi svijet, tako i na lokalno gospodarstvo, prvenstveno turizam, no predstavnici Ekonerga inzistirali su na tome da će u krugu od 200 metara oko broda-terminala temperatura mora pasti za maksimalno jedan celzijev stupanj, što smatraju neznatnim utjecajem. Sporno je bilo i tretiranje mora klorom, što se u prvobitnoj Studiji kopnenog terminala nije preporučalo kao prihvatljivo rješenje, kao i odlaganje materijala nakon jaružanja pličina oko budućeg terminala natrag u more.


Problem turizma


Jednako neznatnim smatraju i smještaj minimalno 245 metara dugačkog plutajućeg terminala, uz koji će pristajati jednako veliki LNG tankeri, koji će biti vidljivi i iz Omišlja i iz Njivica, na što je također upućen niz zamjerki, kao i prijedloga kako da se taj utjecaj koliko-toliko ublaži. Predstavnici ministarstva turizma prilično oštro su se obrušili i na ocjene iz prijedloga Studije, prema kojima će lokalni turizam imati i potencijalne koristi od gradnje terminala, tražeći da se definira koje su to konkretne koristi. Nova sjednica Povjerenstva bit će održana početkom idućeg mjeseca, do kada Ekonerg mora odgovoriti na postavljena pitanja i u Studiju uvrstiti tražene dopune i izmjene.