Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1
Sutra: 8° 8° 1
29. siječnja 2020.
Dvojben prijedlog

ŠTO BI NAM DONIJELA PRIVATIZACIJA 'Odu li ambulante u privatne vode, domovi zdravlja će - propasti'

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne može se sve naplatiti – Marija Hrast i dr. Jelisava Gršković-Volarić / Foto Mladen TRINAJSTIĆ
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne može se sve naplatiti – Marija Hrast i dr. Jelisava Gršković-Volarić / Foto Mladen TRINAJSTIĆ
Autor: , ,
Objavljeno: 24. listopad 2017. u 22:13 2017-10-24T22:13:00+02:00

Pravog privatnog posla u ovom segmentu ne može biti, jer ovo je primarna razina zdravstvene zaštite koja rješava 80 posto posla, kaže dr. Jelisava Gršković-Volarić. Uloga domova zdravlja neće se gasiti jer su oni garancija opstojnosti zdravstvene zaštite, ističe dr. Đulija Malatestinić

RIJEKA/KRK/DELNICE - Toplo se nadam da se uz odgovorno ponašanje rukovoditelja i osnivača domova zdravlja neće dogoditi financijski kolaps ovih ustanova, komentar je pročelnice Odjela za zdravstvo u Primorsko-goranskoj županiji dr. Đulije Malatestinić na spekulacije da će s privatizacijom primarne zdravstvene zaštite koju predviđa novi nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti domovi zdravlja ostati bez značajnog dijela svojih prihoda.

Kao članica radne skupine za izradu prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti, Malatestinić tvrdi da se ministar zdravstva zalaže za daljnju opstojnost domova zdravlja i njegovu vodeću ulogu u organizaciji zdravstvene zaštite na rubnim područjima poput Gorskog kotara i otoka.

– Kao članica radne skupine zamoljena sam za diskreciju kad je riječ o izmjenama zakona, no mogu reći da se uloga domova zdravlja neće gasiti jer su oni garancija opstojnosti zdravstvene zaštite. Osim toga, domovi zdravlja participiraju u dežurstvima, mrtvozorstvu i pripravnostima u hitnoj službi – kaže Malatestinić.

Liječnik obiteljske medicine dr. Leonardo Bressan iz KoHOM-a kaže da domovi zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sudjeluju s manje od 30 posto.

Primarna zaštita

– Ako je garancija zdravstvenog sustava tih 27 posto, onda to nije sustav. Budimo iskreni, jedino što funkcionira u našem zdravstvenom sustavu je primarna zdravstvena zaštita. Cijela priča oko Gorskog kotara i otoka te eventualnog problema s dostupnošću primarne zdravstvene zaštite može se regulirati zakonom tržišta. Ako želite da netko živi i radi u teškim uvjetima, onda mu treba nešto i ponuditi. To je zakon ponude i potražnje – smatra Bressan.

Prema njegovom mišljenju, županije trebaju ulagati u dostupnost zdravstvene zaštite kao i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

– Domovi zdravlja trebaju se posvetiti rasterećenju bolničkog sustava kroz dijagnostiku i preglede, kako bi se bolnice mogle nesmetano baviti akutnim stanjima pacijenata. Sve ostalo može obavljati primarna zdravstvena zaštita, mi liječnici obiteljske medicine u suradnji s izvanbolničkim sustavom. Dom zdravlja PGŽ-a već uspješno provodi taj model s Centrom za kronične nezarazne bolesti u parku Nikole Hosta. Dakle, naš Dom zdravlja već ima specijaliste i dokazao je da je takav model moguć, a pokrenuli smo ga upravo mi u KoHOM-u zajedno s Domom zdravlja PGŽ-a gledajući u budućnost zdravstvene zaštite – tvrdi Bressan.

»Terenski odjeci« prijedloga da sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja prijeđu u privatnu praksu za sad su, barem što se onih koje smo jučer »oslušnuli« u krčkoj ispostavi Doma zdravlja PGŽ-a, prilično neodređeni.

– Teško je u ovom trenutku o tome nešto konkretno reći kad zapravo još ni ne znamo u kojem smjeru i s kojim ciljem idu prijedlozi, odnosno koje će i kakve posljedice moguće promjene u tom dijelu pružanja primarne razine zdravstvene zaštite one sa sobom donijeti – ustvrdila je dr. Alemka Žic, liječnica koja osim što vodi takvu ordinaciju unutar Doma zdravlja PGŽ-a, Ispostave Krk, ujedno obnaša i funkciju koordinatorice te lokalne ispostave županijske zdravstvene ustanove.

Pitanje je što će zahvatiti izmjene i hoće li one pridonijeti podizanju razine zdravstvene skrbi, posebice u onim izoliranijim, da ne kažem zabačenijim sredinama ili će se pak sve promjene u sustavu vrtjeti oko financijsko-organizacijskih parametara vezanih uz raspodjelu novca u zdravstvu, kao i vlasničkih pitanja, a vezano uz prostor u kojem ordinacije djeluju, pa onda i skrbi o njemu, kao i o medicinskoj opremi. Dr. Alemka Žic pri tom drži i da je danas, s aspekta pacijenata, razina zdravstvene zaštite u ordinacijama opće, odnosno obiteljske medicine koje djeluju unutar te ustanove na istoj razini s onom koju pružaju liječnici koncesionari pa stoga misli i da je velika vjerojatnost da promjene, ako do njih dođe, pacijenti neće primijetiti.

Uvjetni termini

I njena kolegica, dr. Jelisava Gršković-Volarić koja je, za razliku od naše prehodne sugovornice već godinama koncesionarka ustvrdila je da, unatoč tome što je ona »privatnik« koji zakupljuje prostor Doma zdravlja, pravog privatnog posla u tom segmentu zdravstva baš i nema.

– Niti može biti, jer ovo je uistinu primarna razina zdravstvene zaštite, ona koja rješava 80 posto posla. Meni ovakav način rada odgovara i zadovoljna sam, a što se novim prijedlozima želi i kani postići, u ovom mi času nije jasno. Naplaćivati sve ono što činiš, a svaki bi privatnik to trebao raditi, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti baš i ne možeš pa su stoga termini poput »privatno«, »koncesiniranje« i sličnih u primarnoj zdravstvenoj skrbi ipak samo uvjetni. Voljela bih da se promjene u zdravstvenom sustavu čine zbog podizanja razine zdravstvene skrbi, a ne zbog toga da netko nešto uštedi. U svakom slučaju, ako baš sve ambulante odu u privatne vode, domovi zdravlja će propasti. Toga su vjerojatno svi svjesni – zaključila je dr. Gršković-Volarić.

Mogućnost prijelaza svih ordinacija primarne zdravstvene zaštite iz domova zdravlja u sustav privatne prakse na području Gorskog kotara ne nailazi baš na oduševljenje. Nekolicina naših sugovornika, kako liječnika, tako i potencijalnih korisnika, smatra kako je, kao i na nizu drugih područja djelatnosti, Gorski kotar znatno manje zanimljiv za privatna ulaganja jer je broj korisnika usluga manji, a troškovi rada znatno viši no u drugim dijelovima Hrvatske. Dr. Josip Skender koji iza sebe ima i iskustvo rada u privatnoj ordinaciji, i u društvenom sustavu zdravstva, smatra da promjene o kojima se govori nisu dobre: »To možda može korist donijeti većim gradskim sredinama, ali u ruralnim i od većih sredina udaljenijim krajevima neće donijeti napredak, pogotovo ako je riječ baš o manjim i udaljenijim mjestima. Činjenica je da ni sadašnje stanje nije idealno, ali mislim da ovo ne bi donijelo napredak u područjima kakav je Gorski kotar. Smatam da unutar samog sustava još uvijek postoje znatna sredstva koja bi se mogla puno bolje iskoristiti i usmjeriti k rastu zdravstvenog standarda kroz postojeći sustav koji bi, primjerice, delničkom Domu zdravlja mogao omogućiti dijagnostiku kakva je nekada tu postojala«, rekao je dr. Skender.

Borba s teškoćama

Da je sve tek na razini prijedloga i ni blizu točne definiranosti, smatra dr. Jelena Pavić koja je prije porodiljskog dopusta na kojem se trenutačno nalazi radila u Domu zdravlja Delnice. »Sve skupa djeluje nedorečeno, pomalo i bombastično, pa je teško bilo što komentirati jer je nejasno kako bi se to sve uopće realiziralo. Promjene i poboljšanje sustava je nužno, ali prijedlozi moraju biti puno konkretniji od ovog o čemu se sada priča i piše«, rekla je dr. Pavić, a njena kolegica dr. Elvija Macut Burić koja godinama u Moravicama ima ugovor s HZZO-om i koncesiju za zubarsku ordinaciju smatra da danas gotovo nikom u zdravstvu nije lako. »S teškoćama se borimo i mi u manjim sredinama i kolege u gradovima, a problemi su gotovo svugdje isti – broj pacijenata, naplata troškova, visoki troškovi rada... Nisam previše upoznata s novim prijedlogom privatizacije svih ordinacija, ali smatram da nikako ne bi bilo dobro da domovi zdravlja nestanu ili izgube na važnosti«, rekla je dr. Macut Burić, dodavši kako će, ako stvari krenu loše, u Gorskom kotaru i sličnim ruralnim sredinama stanje biti – još gore.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
U Rijeku stiže PauzaGO: nova usluga omiljene Pauze