Kad može Ljubljana...

SMUŠENOST DOMAĆE POLITIKE Zašto Hrvatska ne prijavi Sloveniju Bruxellesu i UN-u?

Denis Romac

Ako Slovenija krši međunarodno pravo, prijava međunarodnim institucijama bila bi logična, no hrvatska politika u ovom slučaju samo kuka i pokazuje smušenost



RIJEKA  Kako je premijer Andrej Plenković prošlog tjedna »riješio« problem savudrijskih ribara koji tradicionalno ribare u Piranskom zaljevu, u akvatoriju koji je arbitražnom odlukom pripao Sloveniji?


Nakon što je shvatio da ipak mora nešto poduzeti kako bi umirio ribare koji su se preko noći zatekli u krajnje neugodnoj situaciji, a pritom mora paziti da ni izravno ni neizravno ne prihvati arbitražnu odluku, Plenković je problem delegirao ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću, u čijoj je nadležnosti i ribarstvo, kao da je ovdje riječ o problemu ribolova.


No Tolušić je ribarima obećao da će im policija i nadalje omogućiti neometano ribarenje na području na kojem su ribarili i dosad. Kada je pak riječ o slovenskim kaznama zbog nedopuštenog ribolova u »slovenskom moru«, koje su i bile ključan razlog dolaska ribara u Zagreb, Tolušić je ribarima poručio da kazne, kada i ako dođu na njihove kućne adrese, samo pošalju u Zagreb, gdje će ih »institucije hrvatske države« – riješiti.


Važno pitanje




Bit će zanimljivo vidjeti kako će to funkcionirati u praksi i kako to država misli »rješavati« slovenske kazne. Te su kazne odraz slovenskog nastojanja da uvede svoju jurisdikciju na spornih 30 posto akvatorija Piranskog zaljeva, za koji i jedna i druga strana tvrde da se nalazi na njihovoj strani granice. I zato je ovo pitanje važno.


Ako Ljubljana uspije ribarima poslati i naplatiti  kazne, ili ako »prekršitelje« koji ih ne budu htjeli platiti uspije sankcionirati, recimo zadržati na granici, to će značiti da Slovenija uspijeva implementirati arbitražnu odluku u Piranskom zaljevu.


No još je zanimljiviji odgovor na pitanje što će Plenkovićeva vlada napraviti kad od ribara dobije njihove kazne? Plenkovićev šef policije Davor Božinović ribarima lakonski poručuje da ne moraju platiti svoje kazne, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković da su kazne pravno ništetne i da će ih njegovo ministarstvo vraćati u Sloveniju, no to kažnjene ribare neće zaštititi od neugodnosti.


Hoće li ih onda umjesto ribara platiti država? Ili će država kazne ignorirati ili osporavati?. Hoće li Ljubljana poslati Zagrebu poseban račun za direktno uplaćivanje tog novca u slovenski državni proračun?


Kako, dakle, Plenković, odnosno Tolušić i Bošnjaković, misle »riješiti« ovaj problem? Možda onako kao što su »riješili« kaznu koju je već ranije iz Slovenije dobio savudrijski ribar Ezio Kocijančić? On je, naime, iz Zagreba dobio obećanje da će to »biti sređeno«, ali se naposljetku ipak ništa nije sredilo, a kazna je na koncu pala u zastaru, u što se Kocijančić sam uvjerio na slovenskoj granici.


Škakljiv položaj


Hrvatska je ovdje u škakljivom položaju. Ako želi biti dosljedna u nepriznavanju arbitraže, država ne smije napraviti ništa što bi predstavljalo izravno ili neizravno priznavanje slovenske jurisdikcije u spornom akvatoriju.


Zbog toga hrvatski ribari ovih dana ignoriraju slovenske ponude da zatraže legalne dozvole za ribarenje u slovenskim vodama, koje su predviđene ribarskim dijelom SOPS-a.


Upravo na temelju tog sporazuma slovenski će ribari zatražiti od hrvatske vlasti dozvole za ribarenje do Vrsara, a ako ih Hrvatska odbije, tvrdeći da granica još nije određena, Ljubljana će to iskoristiti za tužbu protiv Hrvatske pred Europskim sudom u Luksemburgu, s obzirom na to da se ribarski dio SOPS-a u nakon implementacije arbitraže spominje i u hrvatskom pristupnom ugovoru.



 Sve je spremno, čekam samo da u ponedjeljak u 16 sati istekne rok koji sam dao hrvatskoj Vladi da zaštiti nacionalne interese u Piranskom zaljevu i nakon toga ću objaviti sve o našoj akciji – rekao nam je jučer umirovljeni pukovnik Petar Janjić Tromblon.On je u četvrtak uputio praktično ultimatum premijeru Andreju Plenkoviću da poduzme sve potrebno kako bi se »zaštitilo hrvatsku državnu granicu i hrvatske ribare u Piranskom zaljevu«, jer da će u suprotnom Janjić to učiniti sa stotinama brodica. U međuvremenu su se zainteresirani istarski ribari sastali u Zagrebu s ministrom Tomislavom Tolušićem i predstavnicima još nekih resora i izrazili zadovoljstvo što su dobili od njih jamstva da će moći nesmetano ribariti u Piranskom zaljevu. No, Janjić to, po svemu sudeći, ne smatra dovoljnim i nije odustao od najavljenog pohoda.– Sve su komunikacije obavljene, program naše regate u Piranskom zaljevu je napravljen, dosad se akreditiralo preko 500 osoba, a o svim ću detaljima javnost izvjestiti u ponedjeljak u 16 sati. Reći ću tada kakva će to točno biti regata mira i kojeg će se datuma održati – ističe Janjić.On je u prošlotjednom razgovoru za naš list svoju inicijativu nazvao »akcijom malog hrvatskog čovjeka«, a plan mu je praćen mnoštvom brodica doploviti do sredine Piranskog zaljeva, što Hrvatska smatra linijom razgraničenja sa Slovenijom. Ako Janjić zaista krene, bit će zanimljivo pratiti reakcije i hrvatske i slovenske policije u Piranskom zaljevu. ( D. C.)


Bivši šef diplomacije i Plenkovićev unutarstranački oponent Miro Kovač, s druge strane, uvjerava kako je Slovenija ta koja u Piranskom zaljevu krši međunarodno pravo i suverenitet Hrvatske, no nije li zanimljivo to što se, ako je Kovač u pravu, Hrvatska zbog toga nije obratila ni Europskoj komisiji ni Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda? Jer ne bi li bilo logično obratiti se na te adrese ako je ovdje doista o kršenju međunarodnog prava?


No kao što je Milanovićeva vlada prije dvije i pol godine pobjedonosno prekrižila arbitražu, propustivši nakon toga poduzeti korake predviđene Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora, zbog čega je arbitraža, unatoč odlasku Hrvatske, nastavila živjeti, tako sada i Plenkovićeva vlada kuka i zapomaže o kršenju međunarodnog prava zbog slovenskog jednostranog nametanja arbitraže, ali propušta to pitanje pokrenuti pred nadležnim institucijama u EU i UN-u ili, kako to predlaže riječki stručnjak za pomorsko pravo Ivan Miloš, pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.


Apsurdni pozivi


Smušenost i neuvjerljivost hrvatske politike prema Sloveniji u ovom slučaju, koji, očekivano, potiču radikalizaciju ovog slučaja u Hrvatskoj, o čemu svjedoče ultimatumi i apsurdni pozivi na uplovljavanje ratne mornarice u mali Piranski zaljev, najviše vesele slovenske čelnike, koji ostavljaju dojam onih koji znaju što rade.


Zato će slovenski predsjednik Borut Pahor danas u Bruxellesu detaljno izvijestiti šefa Europske komisije Jean-Claudea Junckera i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska o arbitražnom problemu s Hrvatskom.


Pahor pokušava potaknuti i ubrzati najavljeno posredovanje Europske komisije kako bi Zagreb prihvatio arbitražnu granicu u Piranskom zaljevu, premda, zanimljivo, Ljubljana uopće ne pokušava implementirati preostali, kopneni dio arbitražne odluke, gdje je Hrvatska prošla znatno bolje nego u Piranskom zaljevu.


Šef slovenske diplomacije Karl Erjavec, nekoliko mjeseci uoči slovenskih parlamentarnih izbora, pokušava poslati poruku da je Slovenija u ovom sporu već pobijedila.