Ide mu na ruku

SLUČAJ HELSINKI Čak i da Povjerenstvo odluči da je Plenković u “prekršaju”, ostaje mu – Upravni sud

Tihomir Ponoš

Foto Darko Jelinek

Foto Darko Jelinek

Zaključi li Povjerenstvo da su Plenković i ministri povrijedili načela djelovanja, Upravni sud odluku može poništiti



ZAGREB – Što je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu intresa dostavljeno, dostavljeno je. U slučaju »Helsinki« neće im biti dostavljeno više ništa, a nije im dostavljeno ništa više od očitovanja.


Najavio je to predsjednik Vlade Andrej Plenković kazavši »ništa neću više dostaviti«. Međutim, ne samo da neće premijer nego neće ni ministarstva, a radi se o njih četiri koja odbijaju dostaviti po svemu sudeći banalne dokumente, otvorene, ali prazne putne naloge, za ministre (Nada Murganić, Lovro Kuščević, Davor Božinović, Tomislav Tolušić) koji su također u studenom 2018. godine putovali u Helsinki i bili na kongresu Europske pučke stranke.


Povjerenstvo će propitati jesu li svi navedeni, i premijer i ministri, većina već bivših, povrijedili načela obnašanja dužnosti i to zato što usprkos tome što zakon propisuje da su nadležna tijela dužna bez odgode Povjerenstvu na njegov zahtjev dostaviti zatražena obavijesti i dokaze, od tijela kojima su oni na čelu to nije učinjeno. Premijer dokumente ne dostavlja, ne Povjerenstvu, da javnosti (svoj putni nalog), tvrdi da su sve nacrtali i da se zlorabi članak koji govori o načelu djelovanja dužnosnika te da to nema nikakav pravni efekt, ali pričinjava političku štetu.


Predsjedničin rođendan




Premijeru i ministrima na ruku idu dosadašnji slučajevi nedostavljanja tražene dokumentacije Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesu, a do sada su zabilježena dva takva slučaja. Prvi se ticao predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i Zdravka Mamića, odnosno toga je li on organizirao proslavu njenog rođendana 2015. godine, tu proslavu i platio pa je predsjednica Republike, moguće, primila nedopušteni dar, odnosno dar skuplji od 500 kuna.


Na kraju se, što se Povjerenstva tiče, nije dogodilo takorekuć ništa. Povjerenstvo nije pokrenulo postupak protiv predsjednice zbog primanja nedopuštenog dara jer zbog nedostavljanja potrebnih podataka i dokumentacijje nije moglo provjeriti vjerodostojnost i osnovanost prijave protiv Grabar-Kitarović.


Dokumenti su traženi od MUP-a, Uprave za posebne poslove čiji djelatnici štite predsjednicu Republike, a tim bi se dokumentima pokušalo utvrditi barem to je li predsjednica bila na određenoj adresi tog 25. travnja 2015. godine ili nije. MUP je odbio dati dokumente pozvavši se na to da su klasificirani. Nikakav postupak nije bio moguć protiv predsjednice Republike jer nije ona ta koja je uskratila dokumentaciju.


Slučaj Bandić


Drugi je slučaj zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i on bi za Plenkovića i ministre mogao biti mnogo instruktivniji. Povjerenstvo je protiv Bandića otvorilo postupak, po istoj osnovi kao i protiv Plenkovića, Bandić je uporno odbijao dostaviti dokumente koji se odnose na potpisivanje ugovora o zakupu poslovnog prostora za Mjesni odbor Havdići, u vlasništvu supruge vijećnika tog odbora, te na njegova učestala putovanja u Rim.


Nakon što je Povjerenstvo zbog toga otvorilo postupak protiv njega, dokumenti su dostavljeni, a Povjerenstvo je na koncu zaključilo da je zagrebački gradonačelnik povrijedio načela djelovanja.


No, tu je odluku Upravni sud poništio i zaključio da Povjerenstvo uopće ne bi trebalo odlučivati o načelima djelovanja budući da za njihovo kršenje nije predviđena sankcija. Dakle, zaključi li na koncu Povjerenstvo da su Plenković i ministri povrijedili načela djelovanja, Upravni sud bi mogao tu odluku poništiti.