U građenje i održavanje državnih cesta u 2018. godini Hrvatske ceste (HC) uložit će 2,95 milijardi kuna, a Hrvatske autoceste (HAC) 638,8 milijuna kuna, navodi se u planovima građenja i ulaganja tih tvrtki za koje je u četvrtak suglasnost dala Vlada.

Planom građenja i održavanja državnih cesta za 2018. godinu predviđaju se ukupna ulaganja u iznosu od 2,95 milijardi kuna od čega u građenje i održavanje državnih cesta 2,17 milijardi kuna, pri čemu investicije u izgradnju iznose 1,2 milijarde kuna, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Zakonski prijedlog za ubrzavanje POS-a

Vlada je u četvrtak prihvatila i u Sabor uputila nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS) kojim se uz ostalo najviša cijena građenja usklađuje s realnim stanjem u graditeljstvu te se ubrzava pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja. 

Vladinim prijedlogom zakon o POS-u usklađuje se sa Zakonom o gradnji budući da sada definira »etalonsku cijenu građenja« kao sve troškove u vezi s izgradnjom – projektiranje, građenje, nadzor i ostalo, te vodni doprinos i porez na dodanu vrijednost, ali se ne definiraju troškovi koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

»Ovim zakonom pokrećemo rješavanje stambenog pitanja izgradnjom ‘POS stanova’ za deficitarna zanimanja za znanstvenike, profesore, učitelje, liječnike i sva zanimanja za kojima postoji potreba u gradovima, općinama i županijama. Znamo kako je teško privući i zadržati takve ljude u manjim sredinama Najam bi plaćale općine, gradovi, županije i institucije u vlasništvu države«, rekao je Štromar.

Marić: Porezni prihodi lani porasli 5 posto

Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak na sjednici Vlade kako su lani prihodi proračuna iznosili 122,7 milijardi kuna, 5 posto više nego godinu dana prije, što se zahvaljuje pozitivnim gospodarskim kretanjima i poreznoj reformi, dok su rashodi bili manji nego što se planiralo.

Rast prihoda zahvaljuje se rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto, potaknutom još jednom rekordnom turističkom sezonom, rastom osobne potrošnje, izvoza i investicija, posebice privatnih, koje su ojačale za više od 7 posto na godišnjoj razini, kazao je Marić predstavljajući izvješće o izvršenju državnog proračuna i izvješće o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu.

Istaknuo je i da se dobri fiskalni i gospodarski pokazatelji zahvaljuju poreznoj reformi i nekim drugim koracima poduzetim u cilju poboljšanja investicijske i poduzetničke klime.

Prihodi proračuna iznosili su u prošloj godini 122,7 milijardi kuna, što je 5 posto više nego godinu dana prije, a taj se rast zahvaljuje rastu ponajprije poreznih prihoda, koji su dosegnuli 75,2 milijarde kuna.

Od porez na dohodak prikupljeno je 2 milijarde kuna, što je 9,7 posto manje nego prethodne godine zbog poreznog rasterećenja dohotka.

Od poreza na dobit prikupljeno je, pak, 15 posto više sredstava, 8,2 milijarde kuna.

Prihodi od PDV-a dosegnuli su 47,6 milijardi kuna, što je 5,3 posto više nego godinu dana prije.

Prihodi od posebnih poreza i trošarina porasli su, pak, za 2,6 posto, na 15,1 milijardu kuna.

Prihodi od doprinosa dosegnuli su 23,2 milijarde kuna, 4,6 posto više nego godinu dana prije.

Prihodi od pomoći, u čemu najveći dio čine prihodi iz EU fondova, dosegnuli su 8,5 milijardi kuna, što je također porast na godišnjoj razini.

Rashodi pod kontrolom

Rashodi proračuna iznosili su lani 125 milijardi kuna, što je povećanje za otprilike 4 posto, ali ispod originalnog plana.

»Zadržali smo se ponovno ispod limita jer smo se držali čvrste proračunske discipline i odgovorno trošili proračunska sredstva«, istaknuo je Marić.

Dodao je da su postignuti dobri rezultati, premda je bilo nekoliko rashoda koji originalno nisu bili planirani u proračunu. Radi se, kaže, o transferima za zdravstvo koji su lani dodatno poduprti za više od milijardu i pol kuna.

Istaknuo je i da su lani smanjeni financijski rashodi, odnosno kamate na dugove za milijardu kuna.

»U dvije protekle godine Hrvatska je uspjela smanjiti rashode na kamate za 2 milijarde kuna, a na tome treba i dalje raditi«, kazao je Marić, pojasnivši da se tu radi o financijskom restrukturiranju dugova cestarskog sektora.

Naknade građanima i kućanstvima, najznačajnija kategorija rashoda, iznosile su 45,8 milijardi kuna, od čega se najviše 37,7 milijardi, odnosilo na mirovine i mirovinska primanja.

Marić je istaknuo da je stopa rasta rashoda bila značajno niža od potencijalnog rasta BDP-a, kako je određeno Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

Istaknuo je i da se drugu godinu zaredom rashodi proračuna ne probijaju, unatoč izazovnim situacijama.

Na razini državnog proračuna rezultat je, kazao je Marić, bolji za otprilike 2,1 milijardu kuna, a bolje rezultate ostvarili su i izvanproračunski korisnici te lokalna samouprava.

Ukupni rezultat pokazuje da je suficit konsolidirane opće države iznosio u 2017. godini 2,7 milijardi kuna, što je prvi suficit od kada se prate ti podaci, dok je bio projiciran deficit od 2,2 milijarde kuna.

»Rezultat je, dakle, bolji za otprilike 5 milijardi kuna«, istaknuo je Marić.

Zahvaljujući tome, lani je zabilježen nastavak trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, pa je na kraju 2017. iznosio 78 posto, što je gotovo 6 postotnih bodova manje nego godinu dana prije.

»Bez obzira što je javni dug i dalje iznad propisanih 60 posto BDP-a, prema Maastrichtskim kriterijima, udjel javnog duga u BDP-u smanjuje se gotovo dvostruko brže nego što je propisano tim kriterijima«, zaključio je Marić.

U proračun 60 posto dobiti državnih tvrtki

Vlada je u četvrtak usvojila i prijedlog odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava s osnove dobiti trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku za 2017. godinu, a koja će biti uplaćena u državni proračun u 2018. godini.

Kako je izvijestio ministar financija Marić, postoji nekoliko trgovačkih društava koja su izuzeta iz primjene ove odluke, a to su Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, HŽ Infrastruktura, Hrvatska poštanska banka, Jadrolinija, Zračna luka Dubrovnik, Croatia Airlines, Odašiljači i veze, Zračna luka Split i Državne nekretnine.

»Ovom odlukom predviđena je uplata 60 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2017. godinu, trgovačkih društava ostvarenih temeljem udjela u temeljnom kapitalu trgovačkih društava koja pripadaju RH, u državni proračun RH u 2018.«, pojasnio je Marić.

Jedini izuetak je trgovačko društvo Agencija Alan, za koje je predviđena, kao i do sada, uplata ostvarene dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 100 posto.

Izmjenama i dopunom Zakona o mirovinskom osiguranju, koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru, temeljem odluke Ustavnog suda propisuje se da se nadzor i kontrola činjenica na osnovu kojih je ostvareno pravo iz mirovinskog osiguranja može obaviti u roku od jedne godine od pravomoćnosti rješenja. 

»Predlažemo da se nadzor i kontrola nad provomoćnim rješenjem o invalidskoj mirovini i tjelesnom oštećenju mogu obaviti u roku od jedne godine od pravomoćnosti rješenja«, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Prema važećim odredbama Zakona provedba navedenih kontrola i nadzora, izvanrednih kontrolnih pregleda, te revizija nalaza i mišljenja moguća je bez vremenskog ograničenja, a Ustavni sud je odlukom iz 2016. godine ukinuo te odredbe, s time da je prestanak njihovog važenja odgodio do 15. srpnja ove godine kako bi se Saboru dalo dovoljno vremena za usklađivanje zakonskog rješenja s Ustavom.

Nepostojanjem vremenskog ograničenja narušava se pravna sigurnost kao jedna od temeljnih odrednica vladavine prava iz članka 3. Ustava, obrazložio je Ustavni sud u svojoj odluci.

Stoga je Vlada sada, temeljem odluke Ustavnoga suda, propisala rok od jedne godine od pravomoćnosti rješenja za nadzor i kontrolu činjenica temeljem kojih je ostvareno pravo iz mirovinskog osiguranja.

Vlada je u Hrvatski sabor uputila u prvo čitanje prijedlog zakona o zakladama kojim se pojednostavljuje i skraćuje postupak osnivanja i registracije zaklada pri uredima državne uprave u županiji odnosno u gradskom uredu Grada Zagreba, prema sjedištu zaklade, umjesto kako je sada propisano, pri Ministarstvu uprave.

Propisuje se i pod kojim uvjetima zaklade mogu obavljati gospodarske djelatnosti, a ako u obavljanju takve djelatnosti zaklada ostvari višak prihoda, on se mora koristiti isključivo za ostvarenje svrhe zaklade.