Arsen Bauk, Davor Bernardić i Peđa Grbin / Foto: N. REBERŠAK
Kako je na tiskovnoj konferenciji danas kazao Davor Bernardić, motivacija za ovaj potez im je činjenica da je od 2013. godine u Hrvatskoj bilo niz referendumskih inicijativa koje su za cilj imale ograničavanje sloboda definiranih Ustavom.
Glavna oporbena stranka najavila je danas svoje prijedlog promjene Ustava kojim bi se uredila referendumska problematika.
Radi se, zapravo, o prijedlogu koji je na društvenim mrežama prije skoro mjesec dana objavio potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Kako je na tiskovnoj konferenciji danas kazao Davor Bernardić, motivacija za ovaj potez im je činjenica da je od 2013. godine u Hrvatskoj bilo niz referendumskih inicijativa koje su za cilj imale ograničavanje sloboda definiranih Ustavom. Tako je i s dvije aktualne, za otkazivanje Istanbulske konvencije i promjenu izbornog zakonodavstva koje Bernardić doživljava kao “pomno isplaniranima, s ciljem diskriminiranja slabijih skupina u društvu, pod okriljem navodnoe demokratičnosti”.
Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk je na pitanja novinara o raspoloženju u Saboru da se inicijativa prihvati, jer je, podsjetimo, za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina glasova, kazao kako je “opipavao bilo” zastupnika drugih stranaka u vezi ove inicijative.
“Nisam naišao na neko veliko protivljenje”, kazao je Bauk.
Peđa Grbin je podsjetio na osnovne zahtjeve izmjena Ustava – broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma smanjio bi se na fiksnih 200 tisuća potpisa (sad je 10 posto od upisanog broja birača, trenutno je to oko 380 tisuća). Referendumi se ne bi mogli raspisivati o pitanjima koja se odnose na ukidanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja se odnose na obveze iz međunarodnih ugovora, donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, obranu i nacionalnu sigurnost i o onima koji se odnose na izbore i imenovanja u djelokrugu Hrvatskog sabora.
Mijenjale bi se i potrebne većine; za izmjenu običnog zakona trebalo bi na referendumu glasati više od 25 posto, za organske zakone više od 40 posto, a za izmjenu Ustava više od 50 posto ukupnog broja birača.
