ZAGREB  Ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak su produžili ekonomske sankcije Rusiji do 31. siječnja iduće godine zbog krize u Ukrajini, na što je odmah, najavom produljenja svojih sankcija uvozu hrane iz EU-a za još šest mjeseci, odgovorila i Rusija. Iz ureda ruskog premijera Dmitrija Medvedeva poručeno je kako je prijedlog produženja zabrane uvoza hrane iz EU-a u Rusiju već pripremljen te prosljeđen u daljnju proceduru. Novi embargo nastavit će se od kolovoza, kad ističe stari jednogodišnji, i trajat će do kraja siječnja 2016. Popis hrane koja i dalje iz EU-a, ali i SAD-a, Australije, Kanade i Norveške neće moći ulaziti u Rusiju ostaje isti, što znači da će na EU tržištu i dalje ostajati viškovi voća i povrća, mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, namijenjeni izvozu u Rusiju.

Otkup viškova

O tome hoće li EU ponovno svojim proizvođačima olakšati situaciju otkupom viškova hrane namijenjenih ruskom tržištu, vjerojatno će se tek početi razgovarati ovih dana. U Ministarstvu poljoprivrede za sada nema informacija o tome hoće li, kad i kolikog otkupa viškova biti, kao lani, no hrvatski su se voćari, kako doznajemo od Frane Ivkovića iz Hrvatske voćarske zajednice, jučer već okupili na sastanku te zaključili da će od Ministarstva tražiti triput veće otkupne kvote od lanjskih.

Hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima koji su prošle godine donirali svoje mandarine i jabuke jer ih zbog sankcija nisu mogli isporučiti na rusko tržište, lani je isplaćeno oko 20,8 milijuna kuna. Voće je donirano u škole i vrtiće, bolnice i zatvore, svuda gdje je, besplatno, bilo dobrodošlo, dok je sredstvima iz EU-a podmiren i dio gubitka proizvođačima. Za gotovo 3,9 tisuća tona doniranih jabuka 121 proizvođač je dobio ukupno 12 milijuna kuna, a 166 proizvođača koji su donirali 2,3 tisuće tona mandarina dobilo je oko 8,8 milijuna kuna pomoći. Proizvođači jabuka mogli su iskoristiti interventna sredstva za maksimalno deset posto svojih proizvodnih kapaciteta, a proizvođači mandarina za 20 posto. Trošak pakiranja, sortiranja i transporta također im se refundirao. Ukupne kvote koje je Hrvatska mogla platiti svojim proizvođačima, »blagoslovljene« u Bruxellesu, bilo je 4.050 tona jabuka i 7.900 tona mandarina. Ovaj će put, međutim, voćari u Ministarstvu poljoprivrede lobirati za, najavljuju, triput veće kvote.

Pali i izvoz i uvoz

Kolike im je gubitke ruski embargo uopće uzrokovao unatrag godinu dana, pitali smo u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kako odgovaraju, općenito su u obujmu robne razmjene Hrvatske i Ruske Federacije od srpnja prošle do ožujka ove godine smanjeni i izvoz i uvoz. »Izvoz je pao za 15,8 posto, a uvoz za 7,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. No, to nije imalo značajniji utjecaj na ukupnu robnu razmjenu Hrvatske sa svijetom, budući da Ruska Federacija ima vrlo nizak udio u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske – izvoz tek oko 1,6 posto, a uvoz tek oko dva posto«, ističu u HGK.

Na pitanje je li višak europske hrane namijenjen izvozu u Rusiju, koji je preplavio EU tržište, pa tako i hrvatsko, krajnjim potrošačima donio pojeftinjenje hrane, u HGK odgovaraju kako su, zapravo – zabilježena poskupljenja. »Ne bismo konstatirali utjecaj sankcija na sniženje cijena prehrambenih proizvoda, posebno ne voća i povrća. Naime, cijene voća su, prema našem izračunu, od kolovoza prošle do svibnja ove godine, u međugodišnjoj usporedbi bile više za 2,9 posto, a povrća za 1,8 posto. No, teško je odvojiti utjecaj sankcija od ostalih utjecaja koji određuju tržište, kao što je, primjerice, utjecaj tečajnih razlika, osobito prema dolaru. Kuna je bila slabija od dolara u za oko 14 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je poskupilo robu koja se uvozi s dolarskih tržišta, primjerice banane«, zaključuju u HGK.