ZAGREB Početkom sljedeće godine trebale bi započeti velike promjene u diplomatsko-konzularnoj mreži i slanje novih veleposlanika u niz važnih odredišta. Hrvatskoj diplomaciji, ne učine li se te promjene brzo, prijeti vrlo neugodna situacija – mogla bi ostati predstavljena na razini nižoj od veleposlaničke u četiri od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Poznato je da Hrvatska već gotovo godinu i pol nema veleposlanika u Moskvi, baš kao što je poznato i to da odnosi između Hrvatske i Rusije nisu nimalo idilični.

Prije Božića

Početkom sljedeće godine uobičajene četiri godine mandata napunit će i veleposlanik u Londonu Ivan Grdešić, te njegov kolega u Parizu Ivo Goldstein. Ni Joško Paro, koji je početkom ljeta bio povučen na konzultacije u Zagreb, a potom u rujnu vraćen u Washington, neće još dugo biti veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama.

Od dobrog poznavatelja diplomatskih prilika može se čuti da će prije Božića započeti procedura izbora i imenovanja novih veleposlanika. Kako saznajemo u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, radi se na listi kandidata za veleposlanička imenovanja i u sljedećih nekoliko tjedana, Vlada i premijer bi taj popis trebali dostaviti predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović. Nakon toga započinje proces usuglašavanja, a po završetku tog procesa o predloženicima će raspravljati i svoje mišljenje dati saborski Odbor za vanjsku politiku. To, pak, znači da bi Odbor o imenovanjima mogao početi raspravljati nakon završetka ustavne stanke u radu Sabora, odnosno nakon 15. siječnja.

Sljedeća faza

Među urgentnim diplomatskim destinacijama u kojima će se uskoro mijenjati veleposlanik je i Italija gdje je već četiri godine veleposlanik Damir Grubiša. Italija je, kao najvažniji vanjskotrgovinski partner, iznimno važna za Hrvatsku. Osim toga, uskoro se može očekivati i rasprava i imenovanje novog veleposlanika u Beogradu gdje je Gordan Markotić već četvrtu godinu. Beograd je silno važan i ekonomski i politički, a zbog približavanja Srbije Europskoj uniji i hrvatskih zahtjeva u sklopu pregovaračkog poglavlja 23, njegova važnost je dodatno povećana.

Ne počne li se uskoro s ozbiljnom rekonstrukcijom diplomatske mreže, Hrvatskoj doista prijeti opasnost da u nizu važnih odredišta ostane bez veleposlanika, posebno ne ostanu li sadašnji veleposlanici duže od uobičajene četiri godine na dužnosti. Osim već navedenih lokacija, na ljeto će se navršiti četiri godine otkako je Vladimir Drobnjak šef hrvatske Misije pri UN-u u New Yorku, a Mato Škrabalo šef Stalnog predstavništva Hrvatske pri EU-u u Bruxellesu. Na jesen pak mandat završava još nekolicini veleposlanika u za Hrvatsku važnim državama. Konkretno, riječ je o Ranku Viloviću u Berlinu, Ivanu del Vechiju u Sarajevu, Nebojši Koharoviću u Pekingu i Andrei Bekić u Varšavi. No, kako nam je kazao dobar poznavatelj diplomatskih prilika, nakon rotacija koje se žurno trebaju obaviti početkom godine, u sljedećoj će fazi biti pripremljene promjene i na drugim mjestima.