RIJEKA Regionalni, europski i svjetski trendovi ispunjavaju nas dubokim uvjerenjem da je mir doveden u pitanje te da je potrebno razvijati dugoročne i pouzdane mehanizme razrješavanja neslaganja i sukoba. Neslaganje je prirodna pojava u pluralnom svijetu, ali problem je što ta neslaganja prerastaju u sukobe – istaknula je otvarajući konferenciju »Mir i sukobi – Sadašnji i budući izazovi« rektorica Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Snježana Prijić Samaržija.

Riječ je o dvodnevnoj konferenciji koja predstavlja prvi korak prema budućem »Centru za studije sukoba i mira«, a koja je u Rijeku dovela stručnjake raznih područja od sociologije, filozofije, socijalne psihologije pa do teologije mirovnog aktivizma.

U utorak će im se pridružiti i veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj, a tijekom dva dana stručnjaci različitih područja usredotočit će se na stanje »zamrznutih sukoba«, uz obradu naravi političkog nasilja, političkog pomirenja te razrješavanje neslaganja, a konferencija će se baviti i migracijama te »balkanskom rutom«.

Govoreći o razlozima zbog kojih je riječko Sveučilište organiziralo konferenciju rektorica je istaknula kako dugoročni mehanizmi razrješavanja sukoba i nošenje s neslaganjima, u što su do sada bili uključeni uglavnom predstavnici politike i organizacija civilnog društva, zahtijevaju znanstveno-istraživački pristup.

Stoga je Sveučilište kao sudionike konferenciju pozvalo ne samo članove znanstvene zajednice, već i predstavnike nevladinog sektora, diplomate te donedavne aktivne političare, poput bivšeg predsjednika Ive Josipovića, a rektorica je ocijenila i da sveučilišne institucije nisu dovoljno uključene u tu problematiku.

– Sve nas je to potaknulo da prodiskutiramo o nečemu što nije opcija treba li nam, već kakav treba biti. Riječ je o Centru za studije sukoba i mira. To je dugoročni cilj ove konferencije. Stvoriti instituciju koja će se baviti pitanjima rješenja sukoba i raditi na promociji mira, najavila je rektorica.

Njeno je mišljenje da alternative za nastojanje održavanja mira i rješenja konflikata nema, a izražavajući podršku osnivanja Centra riječki gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da je Rijeka grad burne prošlosti, koji je u proteklih 90 godina bio dijelom čak šest država.

– Unatoč tome ili baš zbog toga, Rijeka je izgradila specifičan način života, a njezini stanovnici su uvijek pokazivali visoku razinu otvorenosti, tolerantnosti i želje za suživotom i na taj način održavali mir i izbjegavali konfliktne čak i u najtežim situacijama, kao što je to bilo u početku Domovinskog rata.

Slažem se da je znanost vrlo važna u promišljanju ove teme, ali isto tako ne smijemo zaboraviti činjenicu da su zagovornici politike agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu uglavnom bili upravo iz akademske zajednice. To nam mora biti upozorenje i na to ne smijemo zaboraviti, upozorio je Obersnel.

Zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula izrazio je uvjerenje kako na području županije za vrijeme Domovinskog rata nije došlo do rasplamsavanja ratnih sukoba, jer su pojedinci poput Franje Starčevića uspjeli održati otvorenu komunikaciju, a organizaciju konferencije na ovako važnu temu pozdravili su i direktor Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu Max Brändle te Henrik Urdal s norveškog Peace Research Instituta Oslo koji je istaknuo potrebu građenja mosta između znanosti i politike.

Suorganizatori dvodnevnih aktivnosti u okviru konferencije su Instituta za istraživanje mira iz Osla, Međunarodni centar za etiku u znanostima iz Tübingena, Centra za mirovne studije iz Zagreba i udruga CeKaDe iz Rijeke, dok su partneri konferencije zaklada Friedrich Ebert iz Zagreba, Centar za napredne studije JI Europe, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te Rijeka 2020.