Oklopljeno vozilo

Riječki ‘Straško’ – ponos Muzeja Domovinskog rata u Karlovcu

Sandy Uran

Fotografije Damir Batistić

Fotografije Damir Batistić

Oklopljeno vozilo za prijevoz ljudstva poznatog pod oznakom »M-91 Straško« nastalo u riječkom Torpedu oklapljanjem licencno rađenog rovokopača GTR 75A s motorom 70 KS



Karlovac, grad smješten na obalama četiriju rijeka i grad bogate povijesti oduvijek je nosio epitet strateški važnog mjesta. Stranice njegove povijesti ispisane su brojnim bitkama te nosi naziv »vječne vojne utvrde«. Imali smo čast da nas kroz znamenitosti toga grada, u društvu članova Udruga kolekcionara militarije iz Rijeke, provede iznimni vodič – Dubravko Halovanić, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske.


Ovo putovanje kroz povijest počelo je na Trgu bana Jelačića. Povijesni podaci kazuju kako je Karlovac relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.


Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova.





U tome gradu još uvijek radi najstarija gradska ljekarna, koja je za vrijeme Domovinskog rata imala ulogu skloništa, a i puno prije toga u njoj se bilježe priče vojnika, još od 1726. godine kada je služila kao ljekarna za potrebe vojnika Vojne Krajine. Od 1830. godine otvorena je za sve građane i radi do današnjih dana.


Najteži dani


Pinzgauerom, austrijskim terenskim vozilom koji je razvio Steyr-Daimler-Puch iz Graza, a koje je zbog svojih kvaliteta korišten u raznim vojskama, obišli smo sjedište karlovačke HVIDRE, Muzej karlovačkog vatrogastva iz 1871., Dvorac Dubovac i razgledali izložbu Zvonimira Gerbera »Habsburški korijeni šahiranoga polja karlovačkog grba«, no glavna meta bio je Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj čije je zdanje početkom srpnja ove godine otvoreno posjetiteljima.


Mjesto je to koje s jednakim zanimanjem obilaze posjetitelji i iz Hrvatske i iz inozemstva. Nerijetko su to cijele obitelji, a sve s ciljem da mladi naraštaji uče o povijesti Domovinskog rata. U to smo se i sami uvjerili jer toga dana u muzeju je, osim posjetitelja iz Lijepe Naše, bilo i ljudi iz Francuske, Slovenije, Češke…



Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad, jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija, JNA, imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Naš vodič, Dubravko Halovanić, najbolja je osoba koja nam je mogla ispričati priču, ne samo o najtežim danima Karlovca u najnovijoj povijesti, već i o samom Muzeju Domovinskog rata, jer je upravo on njegov idejni začetnik.



– Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kad su svakodnevno bili izloženi granatiranju, govori Halovanić, a u muzejskom zdanju ti su trenuci zorno prikazani pomoću multimedije-glazbene kulise od koje se ježi koža i koja izvrsno dočarava ratnu atmosferu i zvukove ratnih strahota, a sve dodatno pojačano i filmskim efektom laserskog infracrvenog svjetla nazvanog – »snajperski hitac«.



Priča nam naš vodič kako se osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada zbio 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu.



– U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno. Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine. U Turnju se nalazila prva crta obrane grada te je tako napisana suvremena povijest grada Karlovca, s puno ponosa priča umirovljeni brigadir Halovanić, dodajući kako je prostor Turnja zbog svojeg položaja već od 1582. godine, u vrijeme osmanlijskih osvajanja, imao vojnu funkciju.


Straško i Sv. Juraj


U muzeju je izložena zbirka odora i vojne opreme Domovinskog rata te zbirka oružja Domovinskog rata, a između ostalog se može vidjeti kratka strojnica M91 Zagi, kratka strojnica P1V1 Šokac, kratka strojnica M1A1 Thompson, ručni raketni bacači, ali i ručni bacač raketa M79 Osa kojim je u Domovinskom ratu tri tenka uništio i brigadir Halovanić. Poseban dojam ostavlja Spomen-soba s imenima i slikama branitelja poginulih u Domovinskom ratu s područja Karlovca. Ima ih 627, a među njima najmlađi je Igor Tonkli.



U vanjskom postavu Muzeja nalazi se borbena tehnika. Točnije, 23 predmeta – vozila koja su nastala 1991. godine u trenutku kad branitelji nisu imali vojna vozila, te su improvizirali oklopna vozila za potrebe ZNG-a. Izložen je i borbeni zrakoplov MiG 21, kao i ostaci zrakoplova MiG 21 bis, koji su oborili branitelji Saborskog. Među eksponatima nalazi se i »Straško«, a on je vezan i uz Rijeku, baš kao i oklopni bojni kamion »Sveti Juraj«.



– Razvojem situacije na tlu Hrvatske 1991. godine javila se potreba za većim brojem oklopljenih vozila za prijevoz ljudstva pa je ZNG/HV kontaktirala riječki Torpedo. Isprva je bila planirana serijska proizvodnja oklopljenih kamiona, ali u nedostatku istih pristupa oklapljanju licencno rađenog rovokopača GTR 75A s motorom 70KS. Nakon ispitivanja prototipa nazvanog HIAV – Hrvatsko Inženjerijsko Antiterorističko Vozilo, ugovorena je serijska proizvodnja 15 primjeraka ovog vozila poznatog pod oznakom »M-91 Straško«, koji su svi isporučeni do kraja godine, priča Halovanić, dodajući da je naknadno izrađeno još jedno vozilo.



Ukupno, dakle, 17 primjeraka, kada se ubroji i prototip vozila. »Straško« je bio oklopljen jednostrukim limovima brodske kvalitete, debljine 12 do 15 milimetara, postavljenim pod kutom i težio je 9,2 tone. Većina vozila bila je naoružana teškom strojnicom Browing 12,7 mm u tureli, prototip s topom M-71 kalibra 20 mm. Uz dva člana posade – vozač i strijelac – ciljatelj, mogao je prevesti i šest naoružanih vojnika.



Drugo vozilo, oklopni bojni kamion »Sveti Juraj«, nastao je 1991. godine preuređenjem kamiona marke »Tatra«. Oklopljen je čeličnim limom, s vanjske strane debljine je 8 do 19 milimetara, a s unutrašnje strane 5 milimetara. Ono što je zanimljivo je to da je između ploča pijesak debljine 50 milimetara. Težak je oko 35 tona. Posadu čine dva člana te može prevesti do 30 vojnika. Vidljiva oštećenja svjedoče da je pogođen više puta, ali oklop nije probio čak ni pogodak granate kalibra 130 milimetara.


Dojmljiva fasada


S vizualno-estetskog aspekta posebno je dojmljivo rješenje fasade muzeja. Naime, zidine zgrade iz minulih stoljeća, sagrađena je nešto prije 1795. godine, koju branitelji nazivaju »Hotel California«, nazvane tako ironično u teškim uvjetima rata, a u njoj se nalazilo zapovjedništvo, »upakirana« je u staklene zidove što daje upečatljiv dojam vrhunskog dizajna.



»Medalja Župana« za iznimni doprinos


– Ovaj sam prostor počeo uređivati 2001. godine. Naime, tada sam bio načelnik Stožera zbornog područja. Vojsku smo uključili u uređenje ovih prostora te nas je tako bio posjetio i general Davor Domazet-Lošo. Pitao sam ga bismo li mogli to urediti za vojni postav što je on dopustio. Vojarnu smo očistili. Tu je bila džungla jer je nakon rata sve bilo zaraslo.


General pukovnik Marijan Mareković je onda bio zapovjednik Zbornog područja i puno nam je pomogao da se ovaj prostor uredi kako treba, a general pukovnik Pavao Miljavac koji je tada bio ministar obrane, dao nam je prve eksponate koji su danas dio stalnog postava muzeja.



Godine 2002. za Dan državnosti postavili smo prve vanjske eksponate. Imali smo ih samo pet: top 94,3 mm protuzrakoplovni, BRDM-2, Straška, haubicu i oklopni bojni kamion »Sv. Juraj«. Potom se počelo raditi na muzeju koji je u srpnju i otvoren, ispričao nam je Halovanić o tome kako je nastao Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj, koji je nakon nakon rata skupljao naoružanje svojih suboraca.



Darovao ga je Gradskom muzeju, a prije 15 godina počelo se raditi na projektu koji je upravo zaživio. Veći dio njegovog sakupljenog oružja nalazi se i u stalnom postavu ovog muzeja. Neplanirano i za Halovanića, župan Damir Jelić uručio mu je Medalju Župana, prvu takvu nagradu ikad, kao zahvalu njegovom doprinosu.