Ministarstvo zdravstva u reorganizaciji sustava zdravstvene zaštite planira osnovati novi zavod – Hrvatski zavod za transplantaciju i biomedicinu, i to s ciljem »podizanja operativnosti i učinkovitosti nacionalnog transplantacijskog programa te pozicioniranja Hrvatske kao regionalnog lidera na ovom području«. To bi se trebalo regulirati novim zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji u ministarstvu pripremaju. No, kako će taj zakon doista izgledati i kako će se odraziti na korisnike, ali i na zdravstveni sustav iz podataka iznesenih u savjetovanju o nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti nije moguće iščitati. Stoga ne čudi da ni sami zdravstveni radnici dokument ne žele komentirati navodeći kako je bez konkretnog zakonskog prijedloga teško govoriti o tome što će se i kako u sustavu zbivati.

Sustavno uređenje

No, resorno ministarstvo najavljujući osnivanje novog zavoda, ističe kako je postojeći nacionalni transplantacijski program zbog ostvarenih rezultata, u javnosti i međunarodnoj stručnoj zajednici, prepoznat kao »jedno od područja izvrsnosti našeg zdravstvenog sustava«. Stoga je njegovu poziciju potrebno ojačati.

Sveobuhvatne promjene očito će doživjeti cjelokupan zdravstveni sustav. Plan je ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu i ulogu domova zdravlja u koje bi se uvela usluga specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. U nekim slučajevima, kako se navodi u dokumentu, u domovima zdravlja bi se uveli i stacionari, primjerice za palijativnu skrb. Ističe se kako sadašnji zakonski okvir nije dostatan za sustavno uređenje palijativne skrbi na sve tri razine zdravstvene zaštite. Evidentno je da se kasni s implementacijom strateškog razvoja palijativne skrbi za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Tim je dokumentom, kako se navodi, planirano pružanje palijativne skrbi na tercijalnoj razini zdravstvene zaštite kako bi se i kliničke ustanove uključile u mrežu bolnica koje osiguravaju specifične oblike liječenja pojedinih skupina palijativnih pacijenata. Takvu skrb treba 26 do 46 tisuća umirućih pacijenata godišnje, a kako navodi ministarstvo, najmanje 20 posto pacijenata oboljelih od tumora i pet posto neonkoloških pacijenata zahtijeva specijalističku palijativnu skrb u posljednjih godinu dana njihova života.

Povezivanje bolnica

Sudeći prema najavama promjene će zahvatiti i koncesionare pa se planira i obvezati koncesionare da sudjeluju »u radu svih segmenata zaštite zdravlja stanovništva iz djelatnosti primarne zdravstvene zaštite poput dežurstava, pripravnosti i drugih javnozdravstvenih aktivnosti«. Ministarstvo navodi kako će naglasak promjena biti na decentralizaciji zdravstva, kvalitetnijoj primarnoj zaštiti, jačanju preventivnih aktivnosti, jačanju dnevnih bolnica koje postojećim zakonskim rješenjima nisu definirane.

Osim što većeg prebacivanja zdravstvene skrbi s bolnica na niže razine, ponovo se planira i spajanje bolnica, odnosno »funkcionalna integracija«. To bi omogućilo »preraspodjelu i koncentraciju bolničkih usluga te bolje iskorištavanje svih ugovorenih kapaciteta, kao i otvaranje mogućnosti ugovaranja novih gdje je to moguće«. A radi optimizacije rada bolnica odredit će se koje jedinice bolničke zdravstvene ustanove moraju imati u svom sastavu, a koje oblike zaštite moraju osigurati, kako se navodi, suradnom s drugim poslovnim subjektima. Obaveza za sve bolnice bila bi dvije jedinice – za specijalističko-konzilijarno liječenje te za bolničko liječenje.

Novim zakonom bi se, prema najavi, bolje definiralo mogućnost stimulacije zdravstvenih radnika koji ostvaruju natprosječne rezultate, a cilj je da se njegovim rješenjima razvija i zdravstveni turizam.