Od rujna ove godine Vlada planira uvesti dodatno zdravstveno osiguranje, najavljeno je to u Nacionalnom programu reformi, u kojem se ne objašnjava za koje bi se dodatne usluge plaćalo to osiguranje. Već ranije ministar zdravlja Dario Nakić govorio je o definiranju nadstandarda u zdravstvu koji bi se plaćao dodatnim osiguranjem, uz obećanje da će se zadržati postojeća razina zdravstvenih usluga koju pokriva obvezno osiguranje.

Od ministra smo pokušali doznati kad će se precizno definirati košarica standardnih usluga, što će u nju ulaziti te što će biti nadstandard ali on nije odgovarao na naše pozive i poruke. Police dodatnog osiguranja nudile bi samo privatne osiguravateljske kuće i one bi koštale najmanje 500 kuna mjesečno.

Slijede konzultacije

Osim uvođenja novog tipa osiguranja za nestandardne zdravstvene usluge, što će se odraditi, kako stoji u Vladinom dokumentu uz konzultaciji s relevantnim interesnim skupinama, najavljuje se i modifikacija postojećeg dopunskog osiguranja. Hoće li ta modifikacija značiti još nešto osim poskupljenja sa 70 na 89 kuna koje bi se trebalo dogoditi u svibnju, u Programu reformi se ne navodi. Lipanj donosi poskupljenje maksimalne participacije s dvije na tri tisuće kuna za one koji nemaju dopunsko osiguranje. Na tim izmjenama država planira prikupiti dodatnih sto milijuna kuna do kraja godine, dok bi u sljedećim godinama ti potezi zdravstvu trebali donijeti i do 300 milijuna kuna godišnje. Povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja imat će za posljedicu i mogući prelazak određenog broja osiguranika HZZO-a u druga privatna osiguranja, priznaje Vlada u svom dokumentu, ali procjenjuje da će to biti »vrlo ograničen broj prelazaka koji u konačnici neće znatnije utjecati »na konačni efekt povećanja cijene police iz razloga što je samo povećanje cijene police u apsolutnom iznosu relativno malo«. Polica poskupljuje za 28,5 posto.

U sklopu reformi Vlada sprema i racionalizaciju i reorganizaciju nezdravstvenih usluga u bolnicama, odnosno izdvajanje pojedinih nemedicinskih službi kao što su pranje rublja, čišćenje nemedicinskih površina, tehničke službe održavanja… Izdvajanje pratećih službi kroz takozvani »outsourcing« bilo je u planu i prošle Vlade, ali su ga sindikati srušili skupljajući potpise ra referendum protiv tog poteza.

Ušteda sto mil. kuna

»Osnovni je cilj unapređenje organizacije pružanja nezdravstvenih usluga, povećanje produktivnosti osoblja, uvođenje efikasnijih modela rada i racionalizacija potrošnje za nemedicinske usluge. Glavni razlozi za reorganizaciju nezdravstvenih usluga je taj što bi bolnice trebale fokus usmjeriti na svoje ključne aktivnosti, pružanje bolničke skrbi pacijentima koja čini gotovo 85 posto bolničke potrošnje te smanjenje troškova povezanih s pružanjem pratećih funkcija, odnosno nemedicinskih usluga«, objašnjava se u Nacionalnom programu reformi uz opasku da je moguće postići odgovarajuću razinu kvalitete rada i uz manji broj djelatnika u sustavu te uz manje ukupne rashode.

Na taj način Vlada planira uštedjeti sto milijuna kuna do 2019. godine. Reorganizacija zaštitarske službe, službe čišćenja i pranja rublja, te administrativnih, financijskih i tehničkih službi događat će se u sljedećoj godini, dok bi već ove godine trebalo početi zbrinjavanje viška zaposlenih. U dokumentu se ne navodi ni broj ni trošak tog zbrinjavanja.