Beč može, Zagreb ne može

Reding 2011. podržala Austriju kad nije uhitila komunističkog zločinca

Dražen Ciglenečki

Austrija je odbila uhititi bivšeg KGB-ovca, ruskog državljanina, Mihaela Golovatovog, kojeg je tražila Litva.Reding je tada obrazložila da Austrija »nije morala provesti uhidbeni nalog jer Austrija provodi uhidbene naloge samo za djela nakon 2002.«



ZAGREB Europska povjerenica Viviane Reding nastavila je s pritiskom na hrvatsku Vladu, pa je u ponedjeljak izjavila da »Vlada radi jako loše za Hrvatsku i za njezin ugled«. Ali, u uvjeravanju Milanovićeve vlade da »brzo i bezuvjetno« promijeni spornu odredbu zakona kojim je reguliran europski uhidbeni nalog, povjerenica ipak dosad nije išla tako daleko kao njezina glasnogovornica Nina Andreeva.


Ona je izjavila da se »nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji za komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica«. Zbog te tvrdnje da Vlada praktično štiti komunističke zločince, premijer Milanović pisao je predsjedniku EU Komisije Jose Manuel Barrosu, no retorika Reding ipak nije bila na tom tragu.


Možda je razlog i činjenica da je povjerenica za pravosuđe barem u jednom slučaju formalno podržala zemlju članicu koja je odbila europski uhidbeni nalog za nekadašnjeg visokopozicioniranog dužnosnika komunističke tajne službe, kojeg druga članica optužuje za težak zločin.    

Oštar konflikt


Bilo je to sredinom 2011., u vrijeme oštrog diplomatskog konflikta između Litve i Austrije u vezi s bivšim generalom KGB-a Mihailom Golovatovim. Za tim ruskim državljanom litavske vlasti izdale su uhidbeni nalog kad se zatekao u Beču, uz obrazloženje da je stari KGB-ovac, dok je posljednjih dana SSSR-a bio stacioniran u Litvi, odobrio upotrebu specijalne postrojbe te sovjetske tajne službe.


U napadu na RTV toranj u Vilniusu u siječnju 1991. poginulo je 14 i ozlijeđeno više od 600 ljudi, pristalica litavske neovisnosti. Austrijske vlasti su 2011. Golovatova prvo privele, ali za manje od 24 sata on je pušten i otputovao je iz zemlje. To je izazvalo ogorčenje Litavaca, povukli su svojeg veleposlanika iz Beča, a zatražili su i intervenciju Europske komisije zbog austrijskog odbijanja uhidbenog naloga.    

Odabrala stranu




No, Viviane Reding stala je tada na stranu Austrije, a drugo joj nije niti preostalo. »S pravnog stajališta Austrija nije morala provesti uhidbeni nalog, pravno je ovo pitanje vrlo jasno. U ovom slučaju kazneno djelo je počinjeno 1991. godine, a Austrija provodi uhidbene naloge samo za djela nakon 2002.«, objasnila je Reding. Austrijski postupak bio je, dakle, posve pravno utemeljen budući su oni u nacionalnom zakonodavstvu primjenu uhidbenih naloga ograničili na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002.


 Isto je nedavno učinila i Hrvatska, međutim, na to nije imala pravo jer, za razliku od Austrije, u trenutku stupanja na snagu Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu nije bila članica EU. I samo zato Komisija može tražiti od Hrvatske da ukine spomenuto vremensko ograničenje, a ne zbog toga što bi se unutar hrvatskih granica krili organizatori likvidacija iz razdoblja komunizma.