To je napredak jer je prije dvije godine primarnu selekciju otpada počelo 40 posto od 556 općina i gradova, rekao je pomoćnik ministra Goran Heffer
ZAGREB » Odvajanje otpada je krenulo i tu više nema odgađanja, ocijenili su jučer predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, nakon što su tijekom srpnja pregledali stanje na terenu u cijeloj Hrvatskoj. Godinu dana nakon provođenja Zakona, oko 72 posto općina i gradova uveli su neki oblik primarne selekcije otpada, izjavio je Goran Heffer, pomoćnik ministra za inspekcijske poslove. To je znatan napredak, jer je prije dvije godine, kaže, primarnu selekciju počelo oko 40 posto od ukupno 556 općina i gradova u Hrvatskoj.
Uhvatiti korak
– Najveći dio gradova i općina, njih 459 u kojima živi 3,8 milijuna ljudi, donijeli su plan gospodarenja otpadom. Njih osam trenutačno donose taj plan, a 89 općina i gradova još ga nema. Sve one koji nisu počeli primarnu selekciju, Ministarstvo će požuriti i naložiti im da uskoro dostave popis aktivnosti koliko reciklažnih dvorišta, zelenih otoka i spremnika za otpad na javnim površinama i na kućnom pragu građana kane postaviti, poručio je Heffner. Jedinice lokalne samouprave, koje se ogluše na naloge, dobit će sljedećih mjeseci pojačani nadzor i kazne, najavio je.
Gradovi i općine moraju stanovnicima omogućiti razvrstavanje sedam vrsta otpada – papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog i glomaznog – prema Zakonu o gospodarenju otpadom, donesenom lanjskog srpnja. Odvojeno skupljanje dužni su osigurati putem tzv. zelenih otoka, reciklažnih dvorišta i na kućnom pragu, kako bi se do kraja 2018. godine količina bačenog otpada u Hrvatskoj prepolovila. Tada bi se trebala sanirati i zatvoriti sva odlagališta i uspostaviti centri za gospodarenje otpadom.
– Da bi općine i gradovi uhvatili korak, pomaže im Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U proteklih godinu dana Fond je sufinancirao projekte primarne selekcije otpada s gotovo 400 milijuna kuna, što je deset puta veći iznos nego godinu dana prije, rekla je Aleksandra Čilić, načelnica sektora za zaštitu okoliša u Fondu. Dosad se Fondu javilo 90 gradova i općina sa 102 projekta reciklažnih dvorišta, većinom za izradu dokumentacije. Fond će nastaviti (su)financirati te projekte do listopada, rekla je načelnica.
Čilić je posebno pohvalila Rijeku, Labin, Osijek, Đakovo i Viroviticu, jer trenutačno prednjače u pripremama i provedbi selekcije otpada. Najdalje od svih, dodala je, otišli su gradovi poput Čakovca i Krka.
Nabava spremnika
– Imamo vrlo dobra iskustva s pravnim osobama, jer njih 26 posto reciklira otpad. Njih ćemo i dalje poticati da nastave tim tempom, a općine i gradove da spremnike za otpad dovedu što bliže domovima građana, tamo gdje za to postoje uvjeti, rekla je Sanja Radović, načelnica sektora za gospodarenje otpadom u Ministarstvu.
U članicama EU se 2012. prosječno recikliralo 42 posto otpada, a u Hrvatskoj 16 posto, prema podacima Eurostata. Do početka 2020. Ministarstvo zaštite okoliša, na čelu s ministrom Mihaelom Zmajlovićem, kaže da planira recikliranje 50 posto odbačenog papira, stakla, plastike i metala.
U Hrvatskoj su postavljena 7.102 spremnika, a gradovi i općine planiraju postavljanje još 8.635, od kojih je 2.629 u postupku nabave.
