Jedni vide mane, drugi prednosti

Reakcije na Mostov prijedlog preustroja: Liburnija podržava ukidanje općina, Gorani oštro protiv

Andrej Petrak

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

To bi dodatno pojačalo proces iseljavanja iz Gorskog kotara, a male sredine postale bi izoliranije, ogorčeni su goranski načelnici. Ovakav pristup ne potiče ujednačen razvoj, kažu u Općini Kostrena. Spajanje stručnih službi  na opatijskoj rivijeri ima smisla, ističu načelnici liburnijskih općina



Bez obzira na stranačku pripadnost, načelnicima goranskih općina prijedlog Mosta o ukidanju statusa općine svakoj lokalnoj samoupravi koja ima manje od pet tisuća stanovnika nije nimalo drag, između ostalog i stoga što to znači da bi svih sadašnjih šest goranskih općina bilo ukinuto i pripojeno većim sredinama, točnije Delnicama, Vrbovskom ili Čabru koji trenutačno imaju status grada. To nije dobra ideja, drže svi goranski načelnici od kojih je najblaži čelni čovjek Mrkoplja Ivica Padavić (SDP) koji konstatira kako je nedvojbeno da je stanje neodrživo i treba ga mijenjati, ali: »Racionalizacija je nužna, no u nju treba ići pametno i nakon detaljne analize. Takve analize za sada nema i nismo čuli što nakon ukidanja«, rekao je Padavić, a znatno oštriji su njegovi stranački kolege.


Čista centralizacija


Tako Anđelko Florijan, načelnik Ravne Gore ukidanje općina smatra jako lošim rješenjem za manje goranske sredine.


– U više od dva desetljeća ovakvog sustava svaka goranska općina opravdala je svoje postojanje što je vidljivo iz izgrađene i uređene infrastrukture, a pri tome je svaka od njih osiguravala iz vlastitih proračuna novac za plaće zaposlenih. Druga je stvar što u drugim dijelovima Hrvatske postoje općine koje ne mogu osigurati plaće svojim uposlenicima. Protiv njihova ukidanja ne treba biti, ali je glupo ukidati općine – bez obzira koliko male brojem ljudi bile – koje su u stanju financirati svoju upravu i realizirati projekte, rekao je Florijan.




Toni Štimac, načelnik Lokava u prijedlogu Mosta vidi novi primjer čiste centralizacije.


– Deklarativno sve stranke traže da što više prihoda ostaje na području na kojem se stvara, a onda dođu ovakvi prijedlozi koji su suprotni tom stavu i uvode još veću centralizaciju. Konkretno, mi smo sada kao općina u plusu i naš bi novac, ako bi se priključili Delnicama, išao u Delnice koje su sada u minusu. Naš novac je tako mali da njima ništa bitnije ne bi pomogao, a nama bi to bio veliki gubitak. Sve skupa djeluje mi nepripremljeno i pogrešno, tim više što su sve goranske općine dokazale opravdanost svog postojanja, rekao je Štimac.


Bolje upravljanje


Jedini nezavisni čelnik među goranskim načelnicima, Marinko Kauzlarić, načelnik Fužina, u prvi plan ističe lošu stranu kriterija o 5.000 stanovnika. – Temeljni kriterij treba biti mogućnost samoodržanja, odnosno samofinanciranja. One sredine koje su u stanju kroz proračun osigurati sredstva za upravu i razvoj svog područja trebaju opstati bez obzira koliko stanovnika na tom području živi. Okrupnjavanje i stvaranje jedne veće općine iz nekoliko manjih nije dobro jer dosadašnja iskustva na našem području pokazuju da se puno lakše i kvalitetnije upravlja manjim područjima, smatra Kauzlarić.

Najdugovječniji goranski čelnik, načelnik Broda Moravice Dragutin Crnković (HDZ) smatra kako je ukidanje goranskih općina već počelo promjenama »brdskog« zakona.


– Ovo je samo nastavak te ideje koja će donijeti još teže dane Gorskom kotaru te dodatno pojačati proces iseljavanja, a male sredine postat će još izoliranije. Na našem je području 38 malih naselja. Tko će o njima brinuti ako se ukine Općina?, pita Crnković dodajući kako će ona stranka koja provede tu ideju na području Gorskog kotara, pa i u Hrvatskoj, biti politički mrtvac. 


Slično razmišlja i načelnik Skrada Damir Grgurić (HDZ) koji ističe kako je sigurno da za loše stanje u Hrvatskoj krivicu ne snosi lokalna samouprava.


– Ne vjerujem da će nas iz krize izvući ukidanje općina. Protekli smo vikend bili u Mađarskoj gdje svako selo ima općinu i to baš zato jer ljudi koji u jednom kraju žive najbolje znaju što im treba. Ja nisam protiv ukidanja onih općina koje nemaju novaca za vlastiti opstanak, ali mi je glupo ukidati one koje mogu opstati i pomagati razvoju svog kraja, zaključuje Grgurić.


Borba za neovisnost


 Općina Kostrena neće prihvatiti ponovni gubitak teritorijalne neovisnosti, odlučna je kostrenska načelnica Mirela Marunić.


– Bude li prijedlog o ukidanju svih općina ispod 5.000 stanovnika prihvaćen i bude li sudbina Kostrene predmet političke trgovine, zanemarujući pritom dobrobit više od 4.000 Kostrenjana, spremni smo se založiti za svoja prava kod svih institucija u Republici Hrvatskoj, a ako bude potrebno i u Europskoj uniji, kaže Marunić.


HNS-ovka Marunić, kojoj je partner u vlasti lokalni HDZ, dodaje da se radi o jedinstvenom stavu općine Kostrena.


– Ovakav pristup ne potiče ujednačen razvoj Hrvatske i samim tim nije u interesu birača. Problemu se pristupilo vrlo površno s obzirom da broj stanovnika ne može biti isključivi kriterij. Svaka općina ima svoje specifičnosti koje treba uzeti u obzir, a Općina Kostrena je specifična po mnogočemu, stav je načelnice Kostrene.


– Bez obzira što Kostrena trenutačno nema 5.000 stanovnika, jedna smo od najbogatijih, samodrživih općina u Hrvatskoj, kojoj je statusom općine napokon omogućen razvoj i standard kakav njezini građani zaslužuju, zaključuje Marunić.


Financijski udar


 Prihvati li se prijedlog Mosta o reformi lokalne samouprave,  jedna od općina koja bi time prestala samostalno postojati je i Klana. U ovoj općini preživjeli su dvostruki financijski udar koji ih je zatekao ukidanjem statusa brdsko-planinskog područja i izmjenama poreza na dohodak. Komentirajući prijedlog Mosta, načelnik Klane Matija Laginja (HDZ) ističe da nikako nije dobro ako jedini kriterij o održivosti općina bude broj stanovnika.


– Ovakve odluke ne mogu se raditi bez dobre stručne podloge i analize. Općina Klana je financijski stabilna. Napravili smo zapravo isto što i neki čelnici Mosta u svojim općinama i gradovima: izvukli smo se iz dugova, napominje Laginja.


Klanjski načelnik upozorava da se korištenjem isključivo kriterija broja stanovnika obezvrjeđuje pravo glasa ljudi koji žive u malim sredinama. Ilustrira to primjerom gradnje novog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, smještenom na samoj granici Klane i Viškova.


– Stanovnici Klane referendumom su odbili deponij u svojoj općini. Da Klana nije bila samostalna, zasigurno bi nam se dogodila Marišćina i sad bismo imali deponij u svom dvorištu. Naš glas onda bi sigurno manje vrijedio, jer je i broj birača ovdje manji, a budući čelnici većih općina sigurno se neće toliko brinuti za ona područja gdje živi malo ljudi, objašnjava Laginja.


Što se tiče pitanja reforme lokalne samouprave, Laginja kaže da se tu sigurno stvari moraju mijenjati, a pritom prije svega ističe decentralizaciju sredstava.


Zajednički interesi


– Od sto posto poreza koje stanovnik uplaćuje, Općini Klana vraća se samo pet posto. Decentralizacija sredstava je ključna, bez toga ne može se govoriti o pravom razvoju, zaključuje Laginja.Načelnici »malih« općina s područja Liburnije, Općine Lovran koja broji oko 4.500 stanovnika  i Mošćenička Draga koja broji oko 1.500 stanovnika, podržavaju ideju o spajanju općina s Opatijske rivijere, odnosno ukidanju njihovih općina i praktički povratak na nekadašnju Općinu Opatija u koju je osim ove dvije sadašnje općine bila i Općina Matulji. 


Alan Sanković, načelnik Općine Lovran (Akcija mladih) kaže kako je on uvijek pobornik racionalizacije, ali smatra kako sve treba biti odrađeno vrlo smisleno i pametno na temelju stručnih procjena i elaborata koji bi pokazali kako to činiti. Kaže kako treba vidjeti je li neophodno »izbrisati« općinu ili spajati stručne službe.


– Spajanje stručnih službi s jedinicama lokalne samouprave na Opatijskoj rivijeri ima smisla. Lovran, Opatija i Mošćenička Draga imaju potencijala biti jedno. Imamo mnoge sličnosti i zajedničke interese bez obzira što u svakoj od tih jedinica druga stranka obnaša izvršnu vlast. Mišljenje o spajanju i ukidanju općina trebali bi dati i građani. Spajanje bi sigurno dovelo do ušteda, osiguralo bolju kvalitetu rada stručnih službi, a neminovno dovelo i do smanjenja broja ljudi koji dobivaju političku naknadu za svoj rad, rekao je Sanković.


Načelnik Općine Mošćenička Draga Ratko Salamon  (nezavisni, uz podršku HDZ-a) kaže kako bi on osobno volio da dođe do spajanja, u njihovom slučaju s Gradom Opatija i Općinom Lovran, no kako na čitavu problematiku gleda dvojako. Tvrdi kako hrvatski mediji nerealno prikazuju situaciju i izvlače krajnosti u priči o općinama i njihovom ukidanju.


Napraviti pilot-projekt


– Općine su samo mrvica u sustavu problema naše zemlje. Većina općina u Hrvatskoj su zdrave sredine koje bolje upravljaju novcem nego država. Naravno da uvijek možete izdvojiti 4-5 problematičnih, ali siguran sam da bi među 428 općina u Hrvatskoj bilo izuzetno teško izdvojiti 20-ak onih loših.


Primjerice Francuska ima 36.000 općina, tri četvrtine općina u Češkoj i Švicarskoj imaju manje od 1.000 stanovnika. Kod nas je situacija takva da u cijeloj zemlji imamo 428 općina u kojima je zaposleno svega 3.500 ljudi što je u prosjeku sedam zaposlenih na jednu općinu, a opet naglašavam većina njih su zdrave sredine. S druge strane inicijativa o spajanju na Opatijskoj rivijeri postoji, o tome se već razmišlja i osobno bih volio da do nje dođe. Međutim prije reforme, svakako bi takav sustav trebalo isprobati. U pogodnoj okolini, kakva je i ova na našoj rivijeri, trebalo bi napraviti pilot-projekt kako bi uvidjeli što bi nam to donijelo, rekao je Salamon.