ZAGREB – U Hrvatskoj je u porastu broj slučajeva internetskog kriminala, ali, zasad još uvijek manje nego u ostatku EU-a i svijeta. Lani je zabilježeno oko 1.200 takvih kaznenih djela dok je primjerice 2008. godine u Hrvatskoj bilo takvih 300 do 400 slučajeva. Iako je porast evidentan, 2015. godine bilo je, primjerice, manje od deset napada na osobne podatke korisnika tzv. pametnih telefona, kazano je na jučerašnjoj konferenciji za medije u Ravnateljstvu MUP-a održanoj u sklopu međunarodne kampanje podizanja svijesti o mobilnom zlonamjernom softveru povodom Europskog mjeseca cyber sigurnosti.

Virtualni iznuđivači

Kampanju je u 22 zemlje EU-a pokrenuo Europol i matični Europski centar za cyber kriminal (EC3). Jedan od mogućih napada na korisnike mobilnih uređaja je tzv. criptolocker kada se korisniku potpuno zaključa uređaj a podaci šifriraju. No, onda mu taj isti virtualni iznuđivač nudi spasonosnu aplikaciju za otključavanje i dešifriranje, uslugu koju mora platiti u tzv. bitcoin valuti. Takve i slične slučajeve građani trebaju prijaviti policiji jer svaka policijska uprava ima svoje educirane službenike koji će pomoći. Nerijetko, građani znaju prvo otići u servis uvjereni da je riječ o nekom tehničkom kvaru, upozorili su u MUP-u.

Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet MUP-a napomenula je kako se u Hrvatskoj zasada bilježe tek sporadični slučajevi, a kada su u pitanju korisnici mobilnog bankarstva nije zabilježen niti jedan slučaj virtualnog napada. Generalna je preporuka da se mobilno bankarstvo ne koristi bez ugrađenog pouzdanog antivirusnog programa na mobitelu i da se izbjegava korištenje bankarskih usluga preko besplatnih wi-fi mreža, tzv. hotspotova kao i na mobilnim uređajima koji imaju modificirane sigurnosne postavke.

Zaigrani igricama

Preporuka je to i predsjednika Odbora za sigurnost Hrvatske udruge banaka (HUB) Milana Parata. Brojni podaci iz poslovnog ili privatnog okruženja, od brojeva za bankarske usluge, e-pošte pa sve do pristupa društvenim mrežama Facebooku i Twitteru može postati meta napada, a korisnik žrtva pljačke i krađe identiteta. Većina ljudi na pametnim telefonima drži popriličan broj osobnih podataka, ali često nisu svjesni da upravo oni mogu postati žrtve napada. Mobilni uređaji danas se koriste kao i osobna računala pa i ne čudi pojava malicioznih programa za mobitele.

Veliki broj ljudi nije dovoljno svjestan te opasnosti, a mnogi i ne znaju za antivirusne programe namijenjene mobitelima ili ih uopće ne žele koristiti. Nerijetko uređaji se ne štite ni passwordom ili pinom što također može biti otvoreni poziv za zlonamjerni napad. Na meti tzv. malwarea su i djeca koja vole “skidati” razne igrice i aplikacije. Zaigrana novootkrivenom igricom pritom i ne razmišljaju o podrijetlu aplikacija i sigurnosti izvora.