Raste broj osuđenika na uvjetnoj u probaciji: Među njima čak i silovatelji

Probacijski službenici sve više rade sa počiniteljima teških kaznenih djela. Za razliku od 2012. godine kada smo imali jedan takav predmet, 2013. ih je bilo 59

Iz više razloga ova će 2013. godina ostati zabilježena kao važna i zanimljiva godina za Probacijsku službu u Republici Hrvatskoj. Ovo je prva godina u kojoj probacija postoji na području cijele Republike Hrvatske, riječ je o profesionalnoj probacijskoj službi dostupnoj svim građanima prepoznatoj kao relevantnom dijelu kaznenog sustava.

   Kako funkcionira probacijska služba, što je najznačajnije za izdvojiti, te koji su daljnji planovi, doznali smo u razgovoru s Janom Špero, načelnicom Sektora za probaciju koji djeluje unutar Ministarstva pravosuđa.

   – U siječnju 2013. godine otvoren je posljednji, dvanaesti, zakonom predviđeni probacijski ured – onaj u Dubrovniku. Tako danas probacijsku službu čini Sektor za probaciju koji je sastavni dio Ministarstva pravosuđa s 12 lokalnih probacijskih ureda: Bjelovar, Dubrovnik, Osijek, Požega, Pula, Rijeka, Sisak, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb I i Zagreb II. Također, u 2013-oj godini probacijski službenici su započeli s izvršavanjem svih zakonom predviđenih probacijskih poslova. A njih je uistinu bilo puno. Naime, 2013. godina je za probacijsku službu vrlo bitna i stoga što je od 1. siječnja 2013. godine na snazi novi Kazneni zakon kojim su se znatno povećali poslovi probacije, a što je popraćeno i stupanjem na snagu novog Zakona o probaciji. Tako naša služba izvršava različite poslove tijekom cijelog kaznenog postupka. U fazi prije pokretanja kaznenog postupka probacija nadzire provođenje obveza naloženih prema rješenju državnog odvjetnika te dostavlja izvješća državnom odvjetništvu i sudu. Tijekom kaznenog postupka probacija na traženje suda dostavlja izvješća relevantna za izbor vrste i mjere kazneno pravne sankcije.

S obzirom na poslove kojima se probacijski službenici bave, postoji li za njih neki oblik specifične edukacije?

   – Svakako, svi probacijski službenici prolaze inicijalnu edukaciju, a kroz tek završeni EU projekt razvijeno je i deset posebnih ciljanih edukacija za probacijske službenike za koje smo napravili i trening trenera unutar službe kako bi se educirali i budući službenici. No, osim ovako velikih projekata, redovito se pažnja posvećuje i drugim aktivnostima usmjerenim na jačanje i profesionalizaciju probacije, tako da se ne opterećuje državni proračun. Tako su primjerice dobivena sredstva za trening o sigurnosti probacijskih službenika zajedno s Probacijskom službom Rumunjske, kroz TAIEX program je dogovoreno organiziranje radionica za policiju i probaciju o radu s počiniteljima kaznenih djela sa seksualnim elementom. Također su nedavno održana besplatna predavanja za probacijske službenike na čemu se zahvaljujemo predavačima prof. Nataši Jokić Begić koja je održala predavanje o Poremećajima ličnosti i dr. Mirjani Orban koja je održala predavanje o Izazovima rada s ovisnicima o drogama. Održana je i pilot radionica samoobrane na temu »specifična tehnička i taktička postupanja kod potencijalno opasnih situacija u radu sa osobama uključenim u probaciju« po Krav Maga Global sustavu. Trenutno je pripremi i predavanje Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH.

Osuđenicima– stalan posao

Najveći broj predmeta u radu probacije se odnosi na izvršavanje »alternativnih sankcija« i to rad za opće dobro i zaštitni nadzor uz uvjetnu osudu. Ovdje treba napomenuti da sukladno novim zakonskim rješenjima ovi poslovi mogu imati različite oblike. Primjerice, kod rada za opće dobro možemo govoriti o radu za opće dobro, radu za opće dobro uz zaštitni nadzor ili radu za opće dobro uz posebne obveze, a isto tako i uvjetna osuda može doći u kombinaciji sa zaštitnim nadzorom i/ili posebnim obvezama. No isto tako, probacija je uključena i u fazi izvršavanja kazne zatvora i to kroz zaštitni nadzor nad uvjetnim otpustom, provođenje poslova vezanih uz prekid kazne zatvora i pogodnosti, te dostavljanje izvješća sucima izvršenja, zatvorima i kaznionicama.

  Što to konkretno znači, koliko se zapravo u ovom trenutku osoba nalazi u probacijskom nadzoru?

   – Da je probacijska služba uistinu prihvaćena kao relevantan dio kaznenog sustava može se prepoznati iz činjenice da je trenutno u nadzoru probacijske službe oko 3 tisuće osuđenika. A da sustav uistinu pridonosi resocijalizaciji i reintegraciji pokazuje i činjenica da je desetak osuđenika, nakon izvršenog rada za opće dobro, dobilo zaposlenje na tim radnim mjestima budući da su se pokazali kao kvalitetni radnici. Osim toga, dio osuđenika nakon obavljenog rada za opće dobro ostaje volontirati, najčešće u prihvatilištima za beskućnike i azilima.

   – No, možda još bolji pokazatelj prihvaćenosti probacijske službe je i značajan porast broja predmeta zaprimljen u probacijskim uredima tijekom 2013. godine. Naime, u 2013. godini je na postupanje zaprimljeno nešto više od 3 tisuće predmeta. Ako taj podatak usporedimo s prethodnom godinom možemo reći da se radi o porastu broja predmeta od čak 50 posto. Primjera radi, samo Probacijski ured Zagreb I, ured koji je nadležan isključivo za područje Grada Zagreba, je u 2013. godini na izvršavanje zaprimio 632 predmeta. Probacijski ured Rijeka trenutno radi na oko 400 predmeta. Tome treba pridodati i da je tijekom 2013. godine realizirano oko 3 tisuće predmeta.

Novi ugovori

– Velika promjena tijekom 2013. godine odnosi se i na vrste kaznenih djela koja su počinile osobe uključene u probaciju. Naime, s obzirom na to da je probacijska služba započela provoditi nadzor nad uvjetnim otpustima, probacijski službenici sve više rade sa počiniteljima teških kaznenih djela. Tako primjerice možemo reći da je za razliku od 2012. godine kada smo u radu imali jedan predmet vezan uz kazneno djelo silovanja, u 2013. godini bilo 59 takvih predmeta. Upravo je stoga i izrađen poseban Protokol o suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova koji je na snazi od rujna 2013. godine i ja se uistinu iskreno zahvaljujem hrvatskoj policiji s kojom je ostvarena hvalevrijedna suradnja.

   Koliko je pravnih subjekata s kojima probacijska služba surađuje po pitanju odrađivanja rada za opće dobro?

   – Unatoč velikoj opterećenosti probacijskih službenika, posebna pažnja je posvećena daljnjem širenju mreže pravnih osoba za izvršavanje rada za opće dobro, te je ove godine sklopljeno više od 200 novih ugovora, tako sada raspolažemo sa nešto više od 700 partnera za izvršavanje rada za opće dobro.   Ova godina će nam svakako ostati u sjećanju po tome što smo u ožujku uspješno završili dvogodišnji EU projekt »Razvoj probacijskog sustava u Republici Hrvatskoj«, a kako se provođenje projekta pokazalo izuzetno korisnim, odmah su nastavljene aktivnosti na pripremi novog projekta, te nam je odobren novi projekt vrijedan milijun eura naziva »Potpora daljnjem razvoju i jačanju probacijske službe u Republici Hrvatskoj«.

   Kako na našu mladu probaciju gleda Evropa?

   – Posebno sam ponosna na činjenicu da se Probacijska služba RH u proteklom razdoblju i u Europi profilirala kao stručna i profesionalna mlada probacijska služba kroz aktivno sudjelovanje na brojnim međunarodnim sastancima, konferencijama i radionicama. S obzirom na pozitivan primjer izgradnje kvalitetnog sustava, Hrvatska sada služi kao primjer i podrška državama koje takav sustav tek trebaju izgraditi, a što je posebno prepoznalo Vijeće Europe.

   Tijekom godine su pojačane aktivnosti kako bi se građanima približio pojam probacije, kroz dijeljenje propagandnih letaka te održavanje brojnih prezentacija službe kao što su predstavljanja na županijskim, gradskim i općinskim razinama, dani otvorenih vrata u probacijskim uredima i slično. Moja najveća pohvala svakako ide probacijskim službenicima koji svoje poslove obavljaju profesionalno i kvalitetno, no ono što me čini posebno sretnom je ta jedna dodatna dimenzija, ljubav prema probaciji zbog koje uvijek naprave »korak više«, a što stvara jedno posebno pozitivno ozračje koje je ugodno i osobama uključenim u probaciju i našim suradnicima. Upravo zbog takvog pozitivnog pristupa sve one teške situacije kojih naravno da uvijek ima, ne doživljavamo kao probleme, već isključivo kao izazove.    