Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1
Sutra: 8° 8° 1
21. veljače 2019.
Pomak na Markovom trgu

Raspušten Hrvatski sabor: Nazif Memedi protiv, Dragan Vukić (HDZ) suzdržan

Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Autor: ,
Objavljeno: 28. listopad 2011. u 14:15 2011-10-28T14:15:00+02:00

Na kraju zasjedanja Bebić je pozvao zastupnike da se oproste uz čašicu te zajedničku fotografiju "za potomke".

ZAGREB Hrvatski sabor u petak je oko 13.40 sati završio s radom. Protiv raspuštanja Sabora glasao je zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine Nazif Memedi, a suzdržan je bio Dragan Vukić iz HDZ-a. Za Odluku o raspuštanju glasovalo je 135 zastupnika.

Josipović: kad se raspusti Sabor raspisat ću izbore za dan-dva

 Predsjednik Republike Ivo Josipović najavio je danas da će, kad se raspusti Hrvatski sabor, raspisati izbore za dan-dva. 
Kad se raspusti Sabor raspisat ću izbore za dan-dva, vidjet ću još, rekao je Josipović odgovarajući nakon obilaska sajma Eko Etno Hrvatska Europa Tour na novinarski upit što će učiniti kada se danas raspusti Hrvatski sabor.  
Hrvatski sabor danas glasuje o točkama raspravljenim posljednjih dana, a zadnja odluka o kojoj treba glasovati bit će odluka o raspuštanju sabora. 
Nakon raspuštanja Sabora, predsjednik države donosi odluku o raspisivanju izbora za sastav novoga parlamenta.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić danas je, nakon odluke o raspuštanju šestog saziva parlamenta, svim zastupnicama i zastupnicima tog saziva poželio sreću i zdravlje te ih pozvao na domjenak. »Rasprava je nekad bila ugodna, nekad manje ugodna, a zastupnicima i zastupnicama bez obzira na dresove i boje dresova, želim puno sreće, dobro zdravlje i da im se ostvari ono što žele«, poručio je Bebić u sabornici.
Zastupnike je pozvao »na čašicu«, odnosno na domjenak upriličen u povodu raspuštanja šestog saziva Sabora. Pozvao ih je i na zajedničko fotografiranje, »kako bi ostavili biljeg generaciji koja dolazi da su sudjelovali u radu Sabora«. 

Reakcije zastupnika nakon raspuštanja Sabora

Zastupnici iz šestog saziva Hrvatskog sabora danas su se okupili na domjenku gdje su prigodno obilježili raspuštanje parlamenta, a svoje dojmove o radu šestog saziva podijelili su s novinarima.

Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks (HDZ) ocijenio je kako je ovaj saziv odigrao prevažnu ulogu u razbijanju blokade u pregovorima s EU i otvorio put završetku pregovora. »Ovaj saziv obavio je ogromni zakonodavni posao na usvajanju europskog zakonodavstva u hrvatski pravni poredak«, rekao je Šeks. U povijesti će ostati zabilježeno da je ovaj saziv odigrao ključnu ulogu oko ulaska Hrvatske u EU, što je, nakon stjecanja nezavisnosti, drugi najvažniji strateški cilj hrvatske nacionalne politike, ocijenio je.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Andrija Hebrang smatra kako će šesti saziv pamtiti kao vrlo dinamičan. Dodao je međutim da njemu posljednji dan nije danas nego kada bude novi saziv Sabora.

Predsjednik SDP-a i zastupničkog kluba te stranke Zoran Milanović smatra da iz pogrešaka ovog sabora treba izvući pouke i raditi bolje ubuduće. »Kako je išlo prema kraju tako je bilo sve teže«, ustvrdio je Milanović.Upitan je li zadovoljan ovim sazivom Sabora, kazao je kako misli da nije važno je li njegova stranka zadovoljna i kakav je estetski i umjetnički dojam, nego kakvo je stanje u zemlji jer, naglasio je, Sabor na to ima utjecaja. »Stanjem u zemlji nisam zadovoljan. Puno je manje bitno kakav je umjetnički dojam ostavio Sabor«, poručio je Milanović.Suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu nije, kako je rekao, pratio, ali je čuo glavne vijesti, a na upit o očekivanjima od cijelog procesa samo je kratko prokomentirao kako očekuje da Sanader ozdravi i da mu bude bolje, a pravda, istaknuo je, mora biti služena. Upitan o tome koliko ima istine u medijskim nagađanjima da će, ako pobijedi Kukuriku koalicija, Boris Vujčić zamijeniti Slavka Linića u vladi, Milanović je rekao kako tu nema istine. »Boris Vujčić je zamjenik guvernera i nije kandidat za političke funkcije. Barem nije bio do ovog trenutka kad me to pitate«, poručio je. Na upit može li Kukuriku koaliciji štetiti to što je bivši predsjednik HSU-a Vladimir Jordan navodno povezan s crnim fondovima HDZ-a, Milanović je kazao kako o tome »zna isto kao i jučer, na temelju podataka iz istrage i nekih računa«. To je nešto o čemu odluku treba donijeti HSU i to je za sada njihova stvar, zaključio je.

Predsjednica Kluba HNS/HSU-a Vesna Pusić mišljenja je kako će ovaj saziv ostati upisan u povijest po tome što je to parlament koji je doveo Hrvatsku do zaključenja pregovora s EU. Ocjenjujući aktualni saborski saziv rekla je kako su prošli raznorazne faze, no dodala je kako bi »iz ove perspektive čovjek mogao reći šteta da se tako završilo, da je ovaj kraj bio zaista neslavan i da se završio jednom ozbiljnom povredom pralamentarizma«. Temeljno je opasno nasrtaj na instituciju imuniteta za izgovorenu riječ, koja je stara skoro kao parlamentarizam, i šteta da je do toga došlo, dodala je. Uvrštavanje u dnevni red i glasanje o ukidanju Zakona o golfu nazvala je smiješnim, jer su se »svi koji su se kleli u zakon o golfu, dali raščetvoriti da bi se on donio«. Dodala je međutim da je u ovom trenutku bolje da ga nema nego da ga ima.

Upitan zašto HSS nije došao u sabornicu danas u podne, nego su se glasovanju priključili kasnije, čelnik te stranke Josip Friščić je kazao da su to učinili zbog Zakona o vodama.
»Na početku nismo htjeli sudjelovati zbog Zakona o vodama, naručito koritima rijeka, koji se na zadnjoj sjednici Vlade i Sabora mijenja po hitnom postupku«, rekao je. Ako je motiv donošenje ovog zakona da se riješi pitanje šljunka i pijeska u Hrvatskoj kao građevinskog materijala, onda je to zasigurno loš smjer, ustvrdio je Friščić. Upitan je li uvjet HSS-a bio da se povuče i Zakon o golfu kako bi došli danas u sabornicu, Friščić je podsjetio kako je jedan od tri isključiva zahtjeva HDZ-a kada su zaključivali koalicijski sporazum bio da se uvrsti taj zakon. »Govorili smo tada, to jesu sportski tereni i neka imaju status kao svi ostali, ali krenuli smo u raspravu, a zakon je donešen« rekao je. Friščić je naglasio kako su Hrvatskoj potrebni golf tereni, ali da to treba razumno razmotriti – na kojim prostorima, u kojim volumenima i na koji način doći i do onih prostora koji služe samo za igralište.

Damir Kajin (IDS) rekao je da ako je nekada bilo vrijeme za raspuštanje parlamenta, onda je to sada. »Ne zbog toga što je ovaj saziv bio loš, što su ljudi bili loši. Sabor je naprosto dijelio sudbinu jedne loše vlade i to će uvijek biti tako dok u parlament zastupnike ne budemo izravno birali, kao što je to sada slučaj s gradonačelnicima i županima i predsjednikom države. Kada bi se to dogodilo onda bi iznad vlasti bio Sabor, a iznad Sabora bio bi samo Ustav i dragi nam Bog«, ocijenio je Kajin. Sve dok toga ne bude, dodao je, parlament će biti jedno drugorazredno tijelo od kojeg će biti daleko moćnija bilo koja druga institucija u ovoj državi.

Novinari su zastupnika romske nacionalne manjine Nazifa Memedija pitali zašto je jedini glasovao protiv raspuštanja Sabora, a odgovorio je kako je tako glasovao jer je htio pokazati oporbenim zastupnicima da je moguće ostati u sabornici i glasovati protiv. »A to što ih nije bilo, ja bih im skinuo pola plaće i dao radnicima koji su radili, a plaću nisu dobili«, poručio je. »Nisam ja glup, ja znam da se Sabor mora raspustiti, nemojte misliti da bih ja sad tu ostao osam godina. Ne bih. Ja ću izaći na izbore pa ću dobiti još jedan mandat«, naglasio je Memedi.

Novinari su HDZ-ovu zastupnicu Biancu Matković, koja je rodila prije nepuna tri tjedna, pitali kako to da je danas došla u sabornicu, na što im je ona odgovorila protupitanjem: »Zar je moj svaki dolazak u Sabor ovako spektakularan«. »Došla sam jer to smatram svojom moralnom odgovornošću prema hrvatskim građana. Ja sam ipak izabrana voljom hrvatskih građana u Sabor i biti zastupnik je izuzetno častan posao bez obzira što mišljenje o političarima varira od dana do dana. Ali, to je izuzetno častan posao i svatko od nas koji je voljom građana ovdje, neke svoje privatne stvari stavi u drugi plan«, kazala je.

Iako je točno u podne, kada je Sabor trebao početi zasjedanje, izgledalo da ni danas neće biti kvoruma, nakon 25 minuta, koliko je predsjednik Sabora Luka Bebić odgodio početak sjednice, oporba se vratila u sabor i u 12.25 na Markovom trgu konačno je skupljen kvorum. 

Uz manje tehničke teškoće s elektronikom, HDZ i njegovi partneri izglasali su sami gotovo sve odluke koje su bile na dnevnom redu. Oporba je, sukladno svome stavu, glasala samo za bitne odluke,  a jedna od njih je i odluka o raspuštanju sabora. 

Oporba se u sabornicu vratila nakon što je predsjednik Luka Bebić, prilikom odgode početka zasjedanja, najavio da će Sabor, ukoliko ne bude kvoruma za njegovo raspuštanje, nastaviti s radom, jer mu mandat traje četiri godine, dakle do 11. siječnja 2012. godine, a da se izbori moraju održati u roku od 60 dana, dakle do 11. ožujka 2012.

Burne četiri godine

Ustav propisuje da se zastupnici u Hrvatski sabor biraju na mandat od četiri godine, te da se se izbori za novi saziv parlamenta održavaju najkasnije u roku 60 dana od isteka mandata ili raspuštanja Sabora. S obzirom da su izbori za sedmi saziv Hrvatskog sabora najavljeni za 4. prosinca ove godine, Odbor je predložio, a Sabor danas i izglasao odluku o svom raspuštanju koja na snagu stupa danom donošenja. Raspuštanjem Sabora, prema odredbama saborskog Poslovnika, mandat zastupnicima se nastavlja, a prestaje danom konstituiranja novoga saziva.

Nakon raspuštanja Sabora, predsjednik države donosi odluku o raspisivanju izbora za sastav novoga parlamenta. Nakon što predsjednik raspiše izbore počinje teći rok od 14 dana za predaju i verifikaciju kandidacijskih lista Državnom izbornom povjerenstvu. Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora mora proteći najmanje 30 dana, u okviru kojih se održava i službena predizborna kampanja.

Sukladno Zakonu o postupku primopredaje vlasti, od dana raspisivanja izbora vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti, osim, iznimno radi osiguranja nesmetanog rada državnih tijela,  imenovati vršitelje dužnosti.  Tzv. tehnička vlada ne smije ni zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ako bi njihovo nezaključivanje prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ako je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza, i to za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost nove vlade. Svaki ugovor zaključen suprotno navedenim odredbama smatra se ništavnim.

U danas raspušteni šesti saziv Hrvatskog sabora na prošlim je parlamentarnim izborima, koji su održani 25. studenoga 2007., izabrano 153 zastupnika. Najviše zastupnika u parlamentu, 66, tada je dobio HDZ, SDP je dobio 56 zastupnika, HNS 7, HSS 6, 8 mandata dobili su zastupnici nacionalnih manjina, od kojih 3 SDSS, po tri zastupnika imali su IDS i HDSSB, HSLS je imao dva, a HSP i HSU po jednog zastupnika.

Sabor je u šestom sazivu održao 24 plenarne sjednice, na kojima je donio više od 800 zakona i drugih akata, među kojima i oko 300 zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije.

Šesti saziv Sabora konstituiran je 11. siječnja 2008., a idući dan parlamentarna većina, odnosno vladajuća koalicija koji su činili HDZ, HSS, SDSS, HSLS, HSU i zastupnici nacionalnih manjina izglasala je povjerenje vladi na čelu s tadašnjim predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom. Sanader je premijersku dužnost obnašao do 1. srpnja 2009., a pet dana iza Sabor je izglasao povjerenje Jadranki Kosor kao novoj premijerki te članovima njezine vlade. Krajem srpnja iste godine vladajuću je koaliciju napustio HSU, a u srpnju 2010. i HSLS, iako su njihovo dvoje zastupnika Ivan Čehok i Antun Korošec, koji je u zastupničkim klupama mijenjao tadašnju potpredsjednicu vlade Đurđu Adlešič, izašli iz HSLS-a i kao nezavisni zastupnici podržali vladu Jadranke Kosor, a njihova bivša stranka izgubila je parlamentarni status. Vladajućoj većini priklonio se i bivši HNS-ovac Zlatko Horvat, koji zajedno s Čehokom i Adlešič čini Klub nezavisnih zastupnika.

Parlamentarna većina, odnosno njezin kvorum u sabornici, u pitanje je dovedena i proteklih tjedana, nakon što su stranke Kukuriku koalicije proglasile bojkot rada u Saboru, a kvorum u sabornici odbili su činiti i zastupnici SDSS-a. Nakon što dva tjedna zaredom vladajuća koalicija nije uspjevala održati kvorum, to im je pošlo za rukom prije tjedan dana, kada je 77 zastupnika, točno koliko je potrebno za kvorum, u sabornici izglasalo 40-tak zakona i odluka.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
S pet zvjezdica napunite sezonu brzo, lako i jednostavno