Posljedichravstke odluke

Rasim Ljajić: Blokada šteti bilateralnim odnosima, hrvatskoj manjini u Srbiji i stavu srbijanske javnosti prema EU-u

Hina

Taj potez Hrvatske je čisto demonstriranje privilegiranog položaja zbog njezina članstva u EU - Rasim Ljajić / NL arhiva

Taj potez Hrvatske je čisto demonstriranje privilegiranog položaja zbog njezina članstva u EU - Rasim Ljajić / NL arhiva

»Nanijet će ogromnu štetu ukupnim bilateralnim odnosima dviju zemalje, a utjecat će i na odnos javnosti i građana Srbije prema EU, jer će se zbog ovakvog uvjetovanja povećati broj onih koji se protive ulasku u EU« rekao je Ljaji



BEOGRAD Hrvatska blokada otvaranja poglavlja 26 u pregovorima Srbije s EU-om imat će najmanje tri štetne posljedice, rekao je u srijedu srbijanski ministar trgovine i turizma i potpredsjednik vlade Rasim Ljajić.


Komentirajući otvaranje poglavlja 5 i 25, te blokadu poglavlja 26, Ljajić je rekao da je taj potez Hrvatske »čisto demonstriranje privilegiranog položaja zbog njezina članstva u EU«.


»Blokada Hrvatske će imati najmanje tri štetne posljedice«, rekao je Ljajić koji smatra da blokada nanosi štetu bilateralnim odnosima, hrvatskoj manjini u Srbiji i stavu srbijanske javnosti prema EU-u.




»Nanijet će ogromnu štetu ukupnim bilateralnim odnosima dviju zemalje, a utjecat će i na odnos javnosti i građana Srbije prema EU, jer će se zbog ovakvog uvjetovanja povećati broj onih koji se protive ulasku u EU« rekao je Ljajić.


On je u izjavi agenciji Tanjug rekao da se se blokadom hrvatska manjina u Srbiji »navodno štiti, a u biti joj se čini najveća šteta«, jer je u uvjetima zaoštrenih odnosa između dviju država »teško očekivati da se mogu unaprijeđivati prava bilo koje manjine«.


Ljajić je 2004. kao tadašnji ministar za manjine potpisao Međudržavni sporazum o zaštiti nacionalnih manjina između Srbije i Hrvatske.


Po Ljajićevoj ocjeni, blokada poglavlja 26 zbog navodnog inzistiranja Hrvatske na zaštiti prava manjina »nema nikakve veze sa zaštitom prava manjina, već je prije svega čista demonstracija prednosti i privilegiranog položaja zbog članstva u EU«.


Podsjećajući da u Srbiji živi 26 nacionalnih manjina, Ljajić se pita »je li moguće da se samo jedna od njih suočava sa problemima u obrazovanju, ili je posrijedi nešto drugo«.


Tvrdi da je u području ljudskih i manjinskih prava u Srbiji »ostvaren najveći napredak u posljednjih 16 godina« i poručuje da je Srbija spremna sva otvorena pitanja rješavati bilateralno, kroz aktiviranje mješovitog povjerenstva za manjine predviđenog međudržavnim sporazumom.