Odbijenica

RIJEKA MOŽE, ZAGREB – NE: Kako su Bandić i Esih ostavili učenike u metropoli bez građanskog odgoja

Ingrid Šestan Kučić

Foto Igor Kralj / PIXSELL

Foto Igor Kralj / PIXSELL

Ono što je sporno Zagrebu nije bilo sporno cijeloj Istarskoj te Primorsko-goranskoj županiji, kao ni Sisku i Osijeku, a reakciju zagrebačke Gradske skupštine riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ocjenjuje kao nedostatak političke volje



Grad Rijeka i Grad Osijek prošli su tjedan potpisali sporazum o suradnji u provedbi izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje između Grada Rijeke i Grada Osijeka, a u isto vrijeme dok se potpisivao taj sporazum kojim je Rijeka besplatno ustupila Osijeku priručnik namijenjen učenicima petih i šestih razreda osnovne škole, pripadajuće mape te popratne Smjernice za provođenje priručnika namijenjene učiteljima provoditeljima, Gradska skupština Grada Zagreba negativno se očitovala u uvođenju te iste aktivnosti u zagrebačke osnovne škole.


Prijedlog da građanski odgoj nakon Siska te Istarske i Primorsko-goranske županije zaživi i u Zagrebu potekao je od Kluba gradskih zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, Hrvatske seljačke stranke i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez, a u njihovom obrazloženju zbog čega je takva aktivnost potrebna osnovcima navodi se razvoj informiranih, aktivnih i odgovornih građana. Učenike bi se prema mišljenju predlagatelja kroz taj predmet poučilo njihovim pravima i odgovornostima u građanskom društvu, a isticala bi se i važnost tolerancije, poštovanja sebe i drugih te važnost preuzimanja aktivne uloge u društvu i zajednici. Međutim to očito nisu bili dovoljno dobri razlozi za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Odbor za obrazovanje i sport Gradske skupštine, čija je predsjednica Bruna Esih, koji su se negativno očitovali o uvođenju građanskog odgoja.


Važnost uvođenja 


Pročelnik Gradskog ureda za odgoj i obrazovanje Ivica Lovrić također je potpisao negativno mišljenje, a kao glavni aduti za neuvođenje navodi se sporno financiranje rada učitelja te da se Građanski odgoj već provodi kao međupredmetna tema. Činjenicu da se Građanski odgoj interdisciplinarno, odnosno kao međupredmetna tema, ne provodi na zadovoljavajući način potvrđuju upravo jedinice lokalne samouprave koje su odlučile preuzeti prošle godine započeti riječki model uvođenja tog predmeta.




Ono što je sporno Zagrebu nije bilo sporno cijeloj Istarskoj te Primorsko-goranskoj županiji, kao ni Sisku i Osijeku, a reakciju zagrebačke Gradske skupštine riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ocjenjuje kao nedostatak političke volje.



Poput zagrebačkog i splitski SDP predložio je da se u osnovne škole kojima je Grad osnivač uvede građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavna aktivnost. Smatraju da bi građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost trebalo uvesti već u školskoj 2018./2019. godini u višim razredima osnovnih škola s jednim školskim satom na tjedan, to jest s najviše 35 sati na godinu, a ukoliko se izvršna vlast pozitivno ne očituje ili ne bude spremna za razgovor o ovom prijedlogu, Klub vijećnika SDP-a Split pokrenut će inicijativu preko Gradskog vijeća. Predlaže se preuzimanje riječkog modela.



– Žao mi je što Grad Zagreb nije prepoznao važnost uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne škole. Mogli su to učiniti kao Rijeka, nudeći učenicima izvannastavnu aktivnost. Ali očito nije bilo političke volje. A građanski odgoj i obrazovanje, kao sustav učenja o građanskim pravima i odgovornostima u građanski uređenom društvu, u našoj zemlji, nažalost, isključivo ovisi o postojanju političke volje lokalnih čelnika. To, dakako, nije dobro stanje, ističe Obersnel.


Nema razumijevanja 


No, još je gora činjenica, dodaje, da već preko 25 godina nema razumijevanja ni u jednoj dosadašnjoj Vladi da se građanski odgoj uvede kao zasebni predmet u cijelu obrazovnu vertikalu u sustavu obrazovanja pa su generacije i generacije mladih uskraćene za ova učenja kroz cijelo dugo razdoblje koje je za nama.


– Posljedice se očituju u nepoznavanju funkcioniranja građanski uređenog društva, u porastu nasilja i nesnošljivosti među mladima, u nepoznavanju nadležnosti, u jačanju inicijativa koje traže smanjivanje građanskih i ljudskih prava i slično.


Činjenica da Grad Zagreb neće primijeniti riječki model, dok su ga, primjerice, preuzele Primorsko-goranska i Istarska županija te gradovi Poreč, Rovinj, Pula, Umag, Pazin, Sisak, Osijek i Opatija, najbolje govori o tome koliko je građanski odgoj u Hrvatskoj prepušten pojedinačnoj dobroj volji. Mi smo se u Rijeci organizirali i pokrenuli. Osobno sam smatrao da više nemamo vremena čekati. Sada se naš model širi i drago mi je zbog toga, ali bojim se da ćemo – bez razumijevanja o nužnosti uvođenja zasebnog predmeta u cijelu obrazovnu vertikalu kroz odluku nadležnog Ministarstva – biti u prilici samo komentirati ovakve pojedinačne nedostatke političke volje ili pak veseliti se pojedinačnim pozitivnim pomacima. A tema građanskog odgoja prevažna je tema da bi se svodila na to, zaključuje Obersnel.