Snimio Davor KOVAČEVIĆ / NL arhiva
Osim Pučke pravobraniteljice, institucije i političke stranke deklaraciju su prešutjele, a i u medijima je dobila nezasluženo slab odjek, kazali su zastupnici Srba i Talijana, Milorad Pupovac i Furio Radin
ZAGREB Pučka pravobraniteljica jedina je državna institucija koja je podržala Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu, koju je prije jedanaest dana javnosti predstavilo osam zastupnika nacionalnih manjina i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.
»Pučka pravobraniteljica izražava razumijevanje i solidarnost s potpisnicima deklaracije, zabrinutim zbog učestalih pojava koje narušavaju vrijednosti poput suživota, tolerancije, multikulturalizma te uvažavanja drugih i drugačijih, a na koje je i sama opetovano ukazivala u svojim izvješćima i izjavama«, stoji na web stranici Pučke pravobraniteljice.
Poziv na diskriminaciju
Deklaracija o nesnošljivosti i etnocentrizmu, koju su manjinski zastupnici i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer predstavili 14. svibnja u Puli, u tom su dokumentu upozorili na rastuću netoleranciju u društvu, naglašavajući kako ona predstavlja »sigurnosni problem za nacionalne manjine«. Suprotstavljajući se takvim pojavama i pozivima na diskriminaciju, zatražili su pomoć i solidarnost vlade, EU i civilnog društva.
Mediji su, kaže Pupovac, deklaraciju uglavnom prešutjeli, premda je »potpuno neshvatljivo da dokument s takvom porukom i s tim potpisnicima ne dobije potrebnu prezentaciju«. Institucije i političke stranke, pak, »potpuno su se oglušile, kao da ništa nije rečeno i kao da nema nikakvu relevantnost«.
»To odsustvo sluha vrlo su ozbiljni indikatori da su javnost, stranke i vlada ušli u fazu potpune neosjetljivosti za ponovno raspirivanje nacionalizma, pa i ekstremnih nacionalističkih poruka u našem društvu«, kaže Pupovac.
»Šutnja se nastavlja«, upozorava Furio Radin koji je u Puli, na predstavljanju deklaracije, upozorio kako bi šutnja koja o takvim problemima traje, mogla omogućiti vrijeme u kojem će »šutnja postati obavezna«.
Pupovac i Radin kažu kako su list koji čitate i Glas Istre, uz još neke medije, izuzeci kada je riječ o tretmanu kakav su dali deklaraciji. »Glas Istre i Novi list dali su joj velik prostor i vrlo objektivne izvještaje«, kaže Radin. Dodaje kako pripadnici manjina u Istri »gotovo da nemaju problema«, ali i dodaje: »Zapamtite ovo ‘gotovo’: i kod mene se s vremena na vrijeme pojavljuju građani koji se žale da im je netko nešto predbacio, najčešće to da su govorili talijanski. I ni u Istri, dakle, nismo bez problema. No ipak, u Istri ih je najmanje, pa smo zato deklaraciju ondje i donijeli, znajući da će joj mediji iz Istre i Rijeke dati prostor kakav zaslužuje«.
Poruke nesnošljivosti
Pupovac upozorava kako nesnošljivost »uzima maha«. »Te vrste etnocentričnosti i egocentričnosti dugo nije bilo u Hrvatskoj. Postaje vrlo zabrinjavajuće odsustvo svijesti kako takve poruke mogu utjecati na pripadnike manjina, ali i kako mogu utjecati na prilike izvan Hrvatske«, kaže zastupnik Srba u Saboru.
»Ako se institucije ogluše na takvu vrst upozorenja manjinskih institucija, onda je to ozbiljan problem koji ukazuje u kom bi pravcu Hrvatska mogla krenuti. Mi smo naime upozorili na poruke nesnošljivosti s političkih govornica, od vjerskih predstavnika i od pojedinih organizacija koje šire političku i međuetničku netoleranciju«.
Furio Radin kaže kako se dogodilo ono što je predvidio: da reakcije prizivaju dojam »da su mnogi uvjereni kako nacionalne manjine imaju povlašteniji status od Hrvata, i evo, još se bune.« »Ali deklaracija je nastala kao rezultat razgovora nas članova saborskog kluba nacionalnih manjina. Svi imaju slične probleme, netko više, netko manje, i naša je dužnost upozoriti na problem. U svakom slučaju, mi nećemo šutjeti«, kaže.
