Prvi projekt propao, drugi nije zaživio

Program za obiteljske kuće – treća sreća za energetsku obnovu

Bojana Mrvoš Pavić

S bespovratnim poticajima  od 40 do 80 posto vrijednosti, očekuje se da će se građani odazvati na ovaj projekt



ZAGREB Program energetske obnove obiteljskih kuća do 2020. godine, kojeg su u četvrtak predstavili ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš i ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, treći je dosad projekt energetske obnove kojim Vlada najavljuje velike građevinske radove i nova zapošljavanja.


Prvi je program obnove javnih zgrada, najavljivan prije točno dvije godine, propao, dok drugi program, njegov nasljednik predstavljen lani, za sada bilježi tek dva posla u postupku javne nabave. 


Obećanja, obećanja


Prvo je ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak u ožujku 2012. predstavio energetsku obnovu 11.000 javnih zgrada, posao u kojem se trebalo zavrtjeti 1,8 milijardi kuna i uposliti oko 15.000 građevinara. Do kraja 2013., kad je Vrdoljakova nasljednica Mrak Taritaš predstavila novi, prepravljeni program, prvi je program zabilježio tek pet potpisanih ugovora za obnovu šest javnih zgrada.




Krivnja je prebačena na građevinarce, koji su se trebali udruživati s projektantima i osmišljavati efikasnu zelenu gradnju, dok su građevinari uzvraćali kako nitko od njih više nije sposoban kreditno se zaduživati i nositi rizik.


Od građevinara se  tražilo da vlastitim sredstvima ili kreditom sami financiraju obnovu, za što su im namijenjeni bili povoljniji krediti u HBOR-u, Europskoj investicijskoj banci ili komercijalnim bankama, koje bi im onda vlasnici zgrada kao naručitelji, otplaćivali u mjesečnim ratama kroz najviše 14 godina, iz novca ušteđenog na energentima.Dobro zamišljen plan – da građevinari posao naprave što bolje kako bi i ušteda, a onda i njihova zarada bila što brža i veća – nije urodio plodom.

Tada je u studenom prošle godine ministrica Mrak Taritaš predstavila, rečeno je, poboljšan program energetske obnove zgrada javnog sektora za ovu, i 2015. Svake bi godine u energetsku obnovu trebalo najmanje tri posto ukupne površine zgrada u vlasništvu javne vlasti, samo u ovoj i idućoj godini oko 200 zgrada.


Posao vrijedan 400 milijuna kuna zamišljen je tako da građevinari u energetskoj obnovi sudjeluju s najmanje deset posto vlastitih sredstava, 40 posto bespovratno osiguravaFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a preostalih 50 posto HBOR, uz jednogodišnji poček, i maksimalni rok otplate od 14 godina. 



Ministrica Mrak Taritaš će, nakon ovog, »u promet« pustiti još dva programa energetske obnove – prvo višestambenih zgrada, a zatim i komercijalnih objekata. Program obnove stambenih zgrada prošao je javnu raspravu, no još uvijek zapinje na pregovorima s Ministarstvom pravosuđa da se ide u izmjene Zakona o vlasništvu, prema kojima bi obnova zgrade bila moguća već ako 51 posto vlasnika stanova na to pristane. Po sadašnjem zakonu je potreban apsolutni pristanak svih stanara, što bi u praksi vjerojatno značilo fijasko ovoga programa. Program obnove komercijalnih zgrada, također za razdoblje do 2020. godine, tek treba u javnu raspravu.



Kap u moru 


Kako stoji na stranicama državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, u realizaciji ovog programa još nema ni  jedne zgrade, već su u tijeku postupci javne nabave za poboljšanje energetske učinkovitosti dviju policijskih zgrada, u Zagrebu i Jastrebarskom.


Treći, najnoviji program energetske obnove obiteljskih kuća do 2020. godine namijenjen je vlasnicima legalnih obiteljskih kuća građevinske bruto površine do 400 četvornih metara. U Hrvatskoj ima oko 932 tisuće obiteljskih kuća, pri čemu ih je najviše, više  odčetrdeset posto, sagrađeno od 1960. do 1980. godine i veliki su potrošači energije.


S bespovratnim poticajima Fonda za zaštitu okoliša i jedinica lokalne regionalne samouprave od 40 do, moguće, 80 posto vrijednosti radova, očekuje se da će se građani odazvati na ovaj projekt te će godišnje biti obnovljeno stotinjak kuća po županiji, odnsno oko dvije tisuće njih u cijeloj Hrvatskoj. Preostala sredstva za energetsku obnovu, očekuje se, vlasnici kuća će namaknuti iz vlastitih izvora, komercijalnih kredita ili kredita stambenih štedionica. 


Usporedo s državnim programima obnove, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost unatrag šest godina provodi vlastite programe energetske obnove. Subvecionirao je projekte ugradnje obnovljivih izvora energije u kućanstvima i na stambenim zgradama, pa tako i u Rijeci, no to je još uvijek kap u moru onoga što energetski okolišni standardi, na kraju krajeva i EU, od nas traži.