Četvrtak, 21. kolovoza 2014.
Vlada će agencijama i zavodima srezati tarife

Profit od nameta: država u minusu, a njene institucije imaju višak od 2,89 milijardi kuna?!

HZZO je prikazao višak prihoda od 412 milijuna kuna, iako zdravstvu koje se preko njega financira nedostaju milijarde kuna / Foto Davor KOVAČEVIĆ
HZZO je prikazao višak prihoda od 412 milijuna kuna, iako zdravstvu koje se preko njega financira nedostaju milijarde kuna / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Autor: Jagoda Marić
Objavljeno: 5. rujna 2012. u 7:14

Državne institucije trebale bi poslovati na nuli, pa ispada da im novac  nije ni trebao ili ga nisu znale potrošiti na projekte kojima se bave.  Višak na računima tih institucija dovoljan je za isplatu svih mirovina za jedan mjesec ili za pokriće 30 posto minusa u državnoj blagajni

ZAGREB  Provjeru poslovanja 172 institucije – zavoda, agencija, fondova ili centara, Vlada je započela kako bi utvrdila koliko plaće u tim institucijama odustupaju od plaća u državnoj upravi i kako bi ih tamo gdje je moguće uskladila s plaćama državnih službenika.

Međutim, opsežni podaci koje je prikupilo Ministarstvo uprave, tražeći odgovore na  dvjestotinjak pitanja, pokazali su i da agencije malo bolje žive ne samo po pitanju plaća nego i radnih prostora ili primjerice voznog parka. No, izvješća koja su prikupili otkrivaju i to da je čak 129 institucija,  od njih 172, godinu završilo s viškom prihoda.

Uzeli od gospodarstva

 Dakle, agencije, fondovi i zavodi koji se u potpunosti ili dijelom financiraju iz državnog proračunu ili oni koje  žive od naplate nameta gospodarstvu na računu su na kraju godine imali višak prihoda dok su država i gospodarstvo koje ih financiraju u dubokim minusima. S obzirom da se radi o institucijama s javnim ovlastima njihov bi cilj trebao biti završiti godinu na nuli, odnosno uzeti od države ili gospodarstva onoliko novca koliko im treba za obavljanje djelatnosti jer im posao nije stvarati dobit. 

Prema podacima Ministarstva uprave ta 172  fonda, agencije, centra i zavoda  u prošloj su godini ukupno imali 70,17 milijardi kuna prihoda, od čega su 41,28 milijardi dobili iz državnog proračuna dok su ostatak od 29,89 milijardi kuna namaknuli naplatom različitih nameta od gospodarstva, građana ili drugih institucija.

U istoj godini njihovi ukupni rashodi bili su 67,27 milijardi kuna, što znači da su od države, građana i gospodarstva uzeli 2,89 milijardi kuna koje nisu znali potrošiti na projekte kojima se bave ili im taj novac uopće nije trebao, a što je novac dovoljan za isplatu svih mirovina za jedan mjesec ili za pokriće 30 posto minusa u državnoj blagajni.   I sve to u godini kad je gospodarstvo stagniralo a državni proračun ubilježio minus od 15 milijardi kuna.  

Ušminkana izvješća

Nije isključeno i da je u pojedinim slučajevima njihov višak tek kozmetičke prirode kako bi imali što ušminkanija izvješća. 

Takav je slučaj primjerice sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje  koji je u svom izvješću prikazao da je u prošloj godini prikupio 412 milijuna kuna više novca nego što je potrošio. U situaciji kad bolnice ostaju bez lijekova jer ne plaćaju na vrijeme svoje obveze, a pacijenti posljedično bez terapije, HZZO je očito pomaknuo rokove kako bi u izbornoj godini prikazao višak prihoda od 412 milijuna kuna, iako zdravstvu koje se preko njega financira nedostaju milijarde kuna.

Apsurd je i to da je i Hrvatski zavod za telemedicinu  imao 2,5 milijuna kuna viška prihoda dok je primjerice Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u minusu od 36 milijuna kuna. Očito se novac u zdravstvu ne dijeli tako da ide u korist pacijenata. 

Najveći plus ima Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte  koja je u prošloj godini prikupila 1,23 milijarde kuna, a  potrošila 623 milijuna kuna pa je na kraju prosinca imala 611 milijuna kuna viška. Taj novac HANDA ne dobiva iz proračuna nego naplaćuje naknadu na svaku litru nafte i naftnih derivata, što u konačnici plate potrošači, odnosno građani Hrvatske. 

Jedino opravdanje koje HANDA trenutno može imati za naplatu nameta koje nije u stanju potrošiti je to što u Hrvatskoj nema dovoljno skladišta kako bi se skladištile obvezne zalihe od 90 dana, koje ta agencija mora kupiti. No, novac bi sasvim sigurno, ako je već uzet građanima, bolje došao proračunu ili nekome u gospodarstvu. 

Premalo u projekte

Hrvatske vode , koje su ustanova pa im cilj treba biti poslovanje na nuli, prošlu su godinu, prema izvješću dostavljenom ministarstvu uprave,  završile s 459 milijuna kuna viška prihoda. Uz 325 milijuna kuna koliko dobiju od države Vode još od građana i gospodarstva uberu 1,6 milijardi kuna, pa se može zaključiti da su ti nameti još uvijek preveliki ili da vode premalo ulažu u projekte, primjerice za obrane od poplave ili za navodnjavanje.

Više od sto milijuna kuna ostalo je i na računu Agencije za pravni promet nekretninama , deset milijuna ima i Hrvatska regulatorna agencija, a čak 160 milijuna kuna što ih je prikupio svojim nametima od zdravstva ili gospodarstva ostalo je nepotrošeno na računu Fonda za financiranje razgradnje nuklearnog otpada. Nije ni čudo što se onda taj fond u jednom trenutku odlučio za financiranje Fondova gospodarske suradnje, u kojima je 50 posto privatnog kapitala, što ni po čemu ne bi trebao biti posao te institucije. 

Deseci su još agencija koje žive ili od proračuna ili tarifa što ih ubiru od građana i gospodarstva koje su, prema podacima što nam ih je dostavilo Ministarstvo uprave, godinu završili s viškom prihoda iako je riječ o institucijama čiji posao nije stvaranje dobiti. 

Dvije opcije

Što će Vlada napraviti na osnovu ovih pokazatelja zasad nitko ne želi službeno govorit, a na naše pitanje što se planira učiniti s viškom prihoda odgovaraju da je »prijedlog korištenja viška prihoda nad rashodima na resornim ministarstvima u čijoj su nadležnosti ustanove odnosno na Ministarstvu financija«.

Ipak, kako doznajemo, u Vladi se planiraju pozabaviti tim pitanjem, a rješenje će se kretati ili u pravcu smanjenja nameta koje pojedine institucije naplaćuju ili će se zakonom propisati da se najveći dio tih prihoda vraća u državni proračun.

No, naši sugovornici zasad nerado govore o tome jer bi obje opcije mogle proizvesti i neželjene posljedice: ili će u agencijama početiti nerezonski trošiti novac, umjesto da pokrenu projekte ili će se ministri ponadati da mogu izbjeći uštede jer će se novac vraćati proračunu. Tu drugu opciju je kod institucija javne vlasti izabralo nekoliko zemlja EU-a, pa agencije moraju 95 posto prihoda vratiti u proračun. 

Komentari

10
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • Mrkopalj
    Mrkopalj   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 17:39

    Jesu li to ona oslobođena sredstva o kojima Linić govori...ha...ha...ha

  • Lojzo
    Lojzo   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 14:05

    Sav višak u Proračun i to odmah i kazniti rukovodeći kadar agencija, zavoda, idr, azšto su to dozvolili!

  • galico
    galico   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 10:47

    Ovaj dio je bitan...

    Ucjenama i zloporabama do nekretnina

    "Postoji osnovana sumnja kako je ovdje na djelu veća udružena interesna skupina koja ostvaruje nezakonit utjecaj na institucije RH. Skupina nastoji nezakonito, ucjenama, teškim zlouporabama stečajeva, mjenica i zadužnica..., na teret RH, Ustanove i njenih osnivača, pod svaku cijenu ovladati vrijednim nekretninama Hoteli Koločep d.d.", napominje Markota u svom pismu dodajući kako ovaj predmet predstavlja istinsku sliku pravne države u RH, kao i sliku slobode poduzetništva i vladavine prava. Prema Markoti prava kočnica poduzetništva nije nedostatak novaca i ideja. Jedini iskonski strah kapitala i poduzetnika je međusobno usklađen i nezakonit rad interesnih skupina i predstavnika države što rezultira potpunom paralizom, te korupcija na štetu poduzetnika koji i sami ne pristaju postati članovi skupine, napominje Markota u pismu.

  • galico
    galico   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 10:44

    Pogledajte ovo

    http://www.index.hr/vijesti/clanak/pisao-premijeru-milanovicu-pbz-banka-otima-hotele-kolocep-jeste-li-spremni-nesto-napraviti-/635298.aspx

  • galico
    galico   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 10:43

    2,89 mlrd. je malo manje od 20% od 15 mlrd....no ipak imam dojam da su na dobrom tragu i da ne idu sjekirom već da idu u raspravu prema kriterijima korisnosti ,učinkovitosti,svrhovitosti...
    Naime ...evo (po meni) modela na koji se izvlačio novac...

    -Prenapuhani najam... zarada građevinar ,banka i možda netko na vrhu institucije----SOA je građena na leasing,RBA je dobro zaradio,HAKOM seli u neku supermodernu zgradu gdje će plaćati 100 tisuća eura mjesečno,izvođač Zagreb Montaža,Večernji list je otkrio da je Hrvatska Lutrija plaćala 45 tisuća eura. Sananaderovom tajkunu Primorcu ...takvih primjera je milion

    -da li uopće treba spominjati javnu nabavu...ovdje bih mogao napisati Rat i Mir...već opjevano

    No par drugih stvari bih htio istaknuti...nije sve samo stvar troškova i nameta iako je smiješano kada mi netko
    npr. kaže HNB se ne financira iz proračuna,niti HANFA niti puno njih ,HAC,HC,HŽ,HEP ,HV ,HŠ ,komunalne firme itd. također ne,no što je sa nametima koji su im definriani zakonoma..
    Odlična je ideja da trebaju ostati otprilike na nuli

    Ali imamo primjer HANFA-e..nije stvar samo tropkova već i npr. da je HANFA puna(posebno upravnja vijeća)
    kadrova iz zanteresiranog privatnog sektora i da mnoge te institucije često favoriziraju učesnike na tržištu
    shodno tom tko sjedi u upravnim vijećima...evo u HANFA-i imamo desno ruku Dubravka Grgića,to je zadnja afera ...a imamo i nedavnu aferu sa Beljem...

    HNB je pun bankara iz privatnog sektora a ti raznorazni viceguverneri se samo prešetavaju iz privatnog u javni sektor i obrnuto
    To se zove klijentelizam kroz regulatorno pogodovanje

  • Zoro Osvetnik
    Zoro Osvetnik   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 9:37

    Ovi clanci vezani za poslovanje institucija su na dobrom tragu, ali su pisani izrazito maliciozno i vrlo neobjektivno. Ljudi koji citaju NL nisu toliko tupavi da povjeruju da je 2.89 milijardi jednako sto i 30% od 15 milijardi. Nakon takve bedastoce, koju procitam odmah na pocetku, zapitam se nije li jos nesto u clanku pretjerano s namjerom da kod citaca stvori animozitet prema drzavnim institucijama i njenim zaposlenicima.
    Brojke nisu rijeci da im se moze promijeniti znacenje.

    • Moment Sile
      Moment Sile   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 10:49

      Ne znam koje si struke ali ekonomske nisi i preporuka je da ne tumačiš članke ekonomske prirode,jer ti baš ne ide.Sve si pobrkao :-)

    • Jasmin Klarić
      Jasmin Klarić   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 10:36

      Ne, ali ih se može bolje objasniti. Trideset posto se odnosi na minus u OVOJ godini (nešto manje od deset milijardi kuna). Petnaest milijardi je bio minus u 2011. godini, u kojoj su agencije i ostali zabilježili toliku zaradu.
      Dakle, zarada agencija i ostalih iz 2011. bi mogla pokriti trećinu (planiranog) minusa državne blagajne u 2012. godini.

  • Ivan Capan
    Ivan Capan   Objavljeno: 5. rujna 2012. u 8:59

    I još sad bi bilo jako zanimljivo vidjeti strukturu rashoda u tima agencijama,,, koliko je tu ugovora o djelu, koliko je tu putnih troškova, koliko je auta sa kožnim sjedalima, i itd.