Srijeda, 16. travnja 2014.
Proračun tek u ponedjeljak

Prodajom Croatia osiguranja i HPB-a do dvije milijarde

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor: Jagoda Marić
Objavljeno: 9. veljače 2012. u 8:23

Država će najvjerojatnije u Croatia osiguranju zadržati 25 posto dionica, odnosno kontrolni paket, dok što se tiče HPB-a, u Vladi ističu da ne postoji nikakav interes za zadržavanje te banke u državnom vlasništvu

ZAGREB Država će u ovoj godini privatizirati Croatia osiguranje, Hrvatsku poštansku banku i manjinske udjele u tvrtkama koje su već u većinskom privatnom vlasništvu, najavio je to u intervju za agenciju Reuters ministar financija Slavko Linić , koji očekuje da će od privatizacije država u ovoj godini ubrati dvije milijarde kuna. Ako se od prodaje državnih poduzeća i udjela doista ostvari prihod od dvije milijarde kuna, za toliko će se umanjiti potreba za zaduživanjem države. 

    Taj bi privatizacijski prihod za dvije milijarde kuna smanjio potrebe države za zaduživanjem, koja uz 9,6 milijardi kuna deficita mora pronaći način i kako novim kreditima pokriti oko 7,5 milijardi kuna duga koji dospijeva ove godine. Tako bi središnja država umjesto 17,1 milijardu kuna svoje potrebe za zaduživanjem u ovoj godini svela na 15 milijardi kuna.      

Odluka na vlasniku

No, prema proračunskim smjernicama po 700 milijuna kuna deficita imat će još i lokalne vlasti i izvanproračunski fondovi, poput HC-a ili Hrvatskih voda. Privatizaciju je od Vlade nedavno zatražio i MMF, a pokrivanje dijela deficita prihodima od prodaje udjela poruka je i investitorima da će Hrvatska u ovoj godini trebati manje novca na inozemnom tržištu.    

Imovina banke porasla

 Operativna dobiti HPB-a, otkrio je na konferenciji za novinare predsjednik uprave te banke Čedo Maletić, povećana je u 2011. godini za 10,4 posto i iznosila je 217,3 milijuna kuna, od čega je 62,2 posto ili 135,1 milijuna kuna izdvojeno za dodatna rezerviranja za loše plasmane i ostale obveze. Imovina banke porasla za 1,6 milijardu kuna u odnosu na kraj 2010. i iznosi 16,5 milijardi kuna, čime je tržišni udio HPB-a porastao s 3,72 na 4,03 posto. Kreditni portfelj na kraju 2011. iznosio je 10,6 milijardi kuna i povećan je za 9 posto. Krediti stanovništvu porasli su 11,4 posto, pri čemu su naročito visok rast imali stambeni krediti koji su porasli 47,6 posto u odnosu na 2010. Krediti trgovačkim društvima krajem prosinca 2011. iznose 5,9 milijardi kuna i viši su za 12,6 posto. Depoziti su rasli za 1,6 milijardi kuna i veći su za 15,4 posto, pa su na kraju 2011. iznose 12,7 milijardi kuna.

    Prema nekim informacijama Vlada bi na strana tržišta išla po osam milijardi kuna i to već u proljeće. Isto toliko zaduženje onda bi joj trebalo i na domaćem tržištu gdje u svibnju dospijeva obveznica od 500 milijuna eura. Novac na domaćem tržitštu banke bi mogle osigurati tako što će im HNB spustiti pričuve koje imaju kod banka matica, čime se topi zadnja brana prema državnim deviznim rezervama. 

    Kakav će model za privatizaciju Croatia osiguranja izabrati Vlada još se ne zna, ali od izvora iz Banskih dvora doznajemo da će država u tom poduzeću zadržati 25 posto dionica, odnosno kontrolni paket. Što se tiče Hrvatske poštanske banke u Vladi ističu kako ne postoji nikakav interes za zadržavanje te banke u državnom vlasništvu. Predsjednik uprave te banke Čedo Maletić jučer je novinarima kazao da scenarij o dolasku stranog investitora koji bi kupio većinski paket nije izgledan, ali da koncept razvoja nacionalne banke ne znači da ona mora ostati u državnom vlasništvu. Maletić je kazao da će o privatizaciji HPB-a naravno odlučiti vlasnik, odnosno Vlada, na kojoj je i odluka o tome hoće li uopće zadržati ijednu dionicu u HPB-u, gdje trenutno ima 51 posto dionica.   

Slaganje detalja

Koje je manjinske udjele država spremna prodati kako bi umanjila potrebe za zaduživanjem u Vladi još nije moguće doznati, ali bi privatizacijski planovi trebali biti puno jasniji u ponedjeljak kada će Vlada donijeti proračun za ovu godinu. Odluka da se već danas, iako je to najavljivano, ne donese proračun posljedica je želje ministra financija, tvrde u Vladi, da dobije još koji dan kako bi posložio svaki detalj. U Vladi priznaju i da postoji potreba da se unutar proračuna posloži još tristotinjak milijuna kuna, ali poručuju da to ne znači povećanje rashoda iznad planiranih 117, 6 milijardi kuna i da se neće odustati od toga da se potrošnja smanji za 4,6 milijardi u odnosu na prošlu godinu. 

    Vlada će zato danas u Sabor poslati paket poreznih zakona, koji su također jedan od temelja novog proračuna. Tako će uz povećanje PDV-a na 25 posto, podizanje neoporezivog dijela dohotka na 2.200 kuna te promjene poreznih razreda, Vlada predložiti i da se poveća neoporezivi dio mirovina i to sa 3.200 na 3.400 kuna. Sve te promjene dogodit će se od 1. ožujka. Uz povećanje stope PDV-a Vlada će smanjiti i doprinose za zdravstveno osiguranje za dva postotna poena, ali će manji doprinosi na plaće biti u primjeni od 1. svibnja.    U porezu na dobit ugradit će se i olakšice za reinvestiranu dobit, ali i oporezivanje dividende za pravne osobe, domaće i strane, po stopi od 12 posto. Porez na dividendu plaćat će, a to je novost u porezu na dohodak, i domaće fizičke osobe i to po stopi od 12 posto. Neoporezivi dio bit će 12 tisuća kuna kuna godišnje.

Komentari

2
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • GLEMBAY
    GLEMBAY   Objavljeno: 9. veljače 2012. u 11:16

    Ima Slavko iskustva,tako je "uspješno" prodao i rijeku banku,pa su stranci umirali od smijeha,kad se hvalio postignutom cijenom,koju su isplatili dividendom u prvoj godini hahaha...

  • Fran_Supil
    Fran_Supil   Objavljeno: 9. veljače 2012. u 10:25

    Slavkiću samo da je prodavat... podsjeća me na ovu legendarnu scenu: http://youtu.be/S8H2FIf1oH4

Iz kategorije: Hrvatska

Pogledaj sve