Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. studenoga 2019.
'Bez ''iskakanja iz paštete''

Proaktivan nadzor donacija za kampanju: Sada je sve na DIP-u

D. Kovačević
D. Kovačević
Autor:
Objavljeno: 30. studeni 2014. u 9:20 2014-11-30T09:20:00+01:00

Ovo su prvi predsjednički izbori na kojima će se primjenjivati Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe pri čemu je ključan nadzor financiranja kampanja od strane DIP-a kao nadležnog tijela u suradnji s drugim institucijama

Zakonska procedura prema kojoj će svi oni kandidati koji prikupe 10 tisuća potpisa podrške građana krenuti u utrku za predsjednika Republike, bitno je izmijenjena u odnosu na 2009. godinu. Zdravka Čufar-Šarić, potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, za Hrvatski radio tvrdi da se čak sve promijenilo u odnosu na prethodne predsjedničke izbore. Pri tome Čufar-Šarić naglašava da su uvedeni limiti i kandidat ne smije potrošiti više od osam milijuna kuna za promidžbu. K tome, posebni bankovni računi na koji će predsjednički kandidati primati donacije za svoju kampanju, koje više ne mogu biti anonimne, bit će pod strogim nadzorom DIP-a, i to svakodnevno.

  Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, međutim, tvrdi da se i uz dobar pravni okvir uvijek mogu naći načini za netransparentno i nezakonito financiranje. Stoga je potrebno, drži Zelić, da jedan od fokusa nadzora upravo bude praćenje troškova medijskog oglašavanja. Naime, veliki dio troškova kampanje odnosi se upravo na medijsko oglašavanje.
  – Ne smije se dogoditi da neki kandidat/kandidatkinja »iskače iz paštete«, a da u financijskim izvještajima navede minimalne troškove medijskog oglašavanja. Ono što su na prošlim izborima radili GONG i Transparency International Hrvatska prateći i procjenjujući troškove medijskog oglašavanja, sada bi trebao raditi DIP kroz proaktivan pristup nadzora financiranja kampanja. No, i dalje nemamo dovoljno uvjeravanja da se ne izvlači javni novac, primjerice, iz nekih javnih poduzeća za različite svrhe, upozorava Dragan Zelić.
  S druge strane, DIP umiruje javnost, tvrdeći da se više ne može ponoviti slučaj Milan Bandić koji je na poseban račun nastavio primati donacije za svoju predsjedničku kampanju dugo nakon što je Hrvatska dobila novog predsjednika. S tim je složan Dragan Zelić, ali samo pod pretpostavkom da se provodi kvalitetan nadzor, odnosno ukoliko institucije ne budu »zatvarale oči« pred ovakvim situacijama.

  – Nadam se da se takvi slučajevi neće ponoviti, apelira izvršni direktor GONG-a.
  Napominje da su ovo su prvi predsjednički izbori na kojima će se primjenjivati Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe pri čemu je ključan nadzor financiranja izbornih kampanja od strane DIP-a kao nadležnog tijela u suradnju s drugim institucijama važnima za praćenje tijeka novca. Sukladno novom Zakonu, donacije se mogu prikupljati na poseban račun najkasnije do završetka izborne promidžbe. Tako kaže Zakon.

 

 Izbalansiran omjer

– Međutim, adekvatan nadzor mora spriječiti pokrivanje troškova kampanje s nekih drugih računa, tj. treba se utvrditi je li kandidat/kandidatkinja imao dovoljno sredstava za sve one troškove koje je naveo u izvještaju, kao i za moguće troškove koji nisu prikazani te je li netko drugi platio troškove koji su očito nastali, ilustrira naš sugovornik.
  No, puno polemike u javnosti izazvala je vladina odluka o tome da će kandidatu s najviše prikupljenih glasova u prvom krugu predsjednički izbora biti isplaćena naknada od čak milijun kuna. Zelić kaže da je zakon odredio da se naknada troškova izborne promidžbe raspoređuje razmjerno osvojenom broju glasova, a Vlada ima pravo odrediti visinu naknade. Visina naknade nije pratila dosadašnju praksu, jer je na prošlim predsjedničkim izborima ona smanjena s 500.000 na 250.000 kuna. Na prošlim izborima za Europski parlament Vlada je odredila da je naknada 43.000 kuna po osvojenom mandatu. Pri tome se, tvrdi Dragan Zelić, uočava nedosljednost.

PREPUCAVANJA BEZ JASNOG SADRŽAJA

Unatoč tome što kampanja službeno još nije počela, kandidati se već dugo i žestoko bore za naklonost birača. U GONG-u poručuju da bi izborna kampanja trebala služiti da kandidati/kandidatkinje predstave svoje programe sukladno ovlastima predsjednika u smislu usklađenosti djelovanja državne vlasti, pitanjima poput vanjske politike, oružanih snaga, sigurnosnih službi, da izraze svoj stav o nekim važnim društvenim i političkim pitanjima, ali i da birači upoznaju njihov sustav vrijednosti kako bi lakše mogli donijeti odluku hoće li izaći na izbore i kome će dati svoj glas.
  – Bilo bi zanimljivo čuti stavove kandidata/kandidatkinje o pitanjima iz članka 3. Ustava i vladavini prava, stanju demokratskog višestranačkog sustava, stanju sloboda u zemlji, jednakosti, nacionalne ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstva, socijalne pravda, poštivanje prava čovjeka, očuvanje prirode i čovjekova okoliša... Svi bi trebali zauzeti stav o svim tim pitanjima, upozorava izvršni direktor GONG-a.
  Kako vidimo, međutim, svjedočimo klasičnim »prepucavanjima« bez jasnog sadržaja često podcjenjujući dio birača koji traži konkretne odgovore. Dragan Zelić dodaje da mediji, a posebno javni servis, imaju važnu ulogu u postavljanju konkretnih i relevantnih pitanja kao glas javnosti te uporno tražiti odgovore kako bi se zadržao integritet cijelog izbornog procesa:
  – Mediji ne smiju dopustiti da se izborna kampanja pretvori u putujući cirkus.

  – Očekujemo od kandidata da sugeriraju Vladi da dio predviđen za naknadu troškova usmjeri za povećanje proračuna jedne važne institucije – Povjerenice za informiranje koja prevencijom može uštedjeti javni novac, a trenutno radi u gotovo nemogućim uvjetima, sugerira Dragan Zelić.
  U kontekstu izdašnih vladinih naknada u krizna vremena, javila se dilema o tome je li prihvatljivije da se predsjedničke kampanje financiraju ovako, iz deficitarnog proračuna, ili iz privatnih i često sumnjivih donacija. Dragan Zelić smatra da u Hrvatskoj postoji dobro izbalansiran omjer financiranja političkih stranaka i kampanja iz javnog novca i privatnih donacija. Podsjeća na to da stranke koje imaju svoje zastupnike na nacionalnoj i lokalnoj razini, imaju osigurana sredstava za svoj rad na godišnjoj razini i u vidu naknade za troškove izborne kampanje.
  – U tom dijelu mogu biti zakinute nove stranke sa značajnijom potporom birača jer nemaju pravo na sredstva za redovito godišnje financiranje. Financiranje stranaka iz javnih sredstava važno je kako bi stranke manje ovisile o privatnim donatorima, ali je još važnije odgovorno, transparentno i svrsishodno trošenje tih sredstava. Privatni donatori, bilo fizičke ili pravne osobe, moraju imati pravo poduprijeti određenu političku opciju. Stoga ne bi trebalo zabranjivati takve donacije, jer će stranke onda morati »ispod stola« prikupljate takvu vrstu donacija. Dakle, važan je nadzor i detaljno navođenje donatora, donacija i troškova, smatra Dragan Zelić.

 

 Jednak pristup

Dodaje da se važne izmjene odnose i na skraćivanje trajanja izborne šutnje; umjesto do 24 sata sada izborna šutnja traje do 19 sati, tj. do zatvaranja biračkih mjesta.
  – Sadašnji institut izborne šutnje zastario je i potrebno ga je mijenjati u svim izbornim i referendumskim zakonima i to tako da se odnosi samo na izborni dan do zatvaranja biračkih mjesta u smislu sprječavanja i adekvatnog sankcioniranja nedozvoljenog utjecaja i agitiranja na birače. Ne vidim potrebu zabrane medijskog oglašavanja na izborni dan i dan prije izbora osim na prostorima u neposrednoj blizini biračkih mjesta (50 metara) u skladu s dosadašnjim uputama DIP-a, kaže Zelić.
  Značajne izmjene odnose se i na promjenu medijskih pravila praćenja izbora koja su u velikoj mjeri liberalizirana, pri čemu je HRT dužan svim kandidatima omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa, dok nakladnici ostalih medija samostalno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri pratiti izbornu promidžbu za predsjednika. Prema svemu sudeći, tvrdi Zelić, svi kandidati neće imati pravo na jednaku zastupljenost u medijima, posebno onim komercijalnim.

  No, pozitivno je to da nakladnici mogu organizirati sučeljavanja kandidata. Dragan Zelić dodaje da je tijekom rasprave o izmjenama medijskih pravila, GONG-ov prijedlog bio taj da se u prvom dijelu kampanje svim kandidatima omogući jednak pristup medijima, u drugoj dijelu kampanje pravo na jednak pristup osigura samo onim kandidatima koji prelaze izborni prag, primjerice od 10 posto prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja koje bi naručio DIP.
  Upozorava pri tome da ostaje otvoreno pitanje regulatornog tijela za praćenje pravilnosti izborne promidžbe, to jest u kojoj je mjeri DIP kapacitiran s obzirom da su svi članovi DIP-a pravnici.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.