Prijedlog na stolu

Pretplata za HRT iduće godine 60, a od 2016. 40 kuna?

Siniša Pavić

Banski dvori žele dodatno porezno rasteretiti građane i natjerati Prisavlje na ozbiljno restrukturiranje. Ako prijedlog zakona HSU-a prođe, bilo bi to oko 150 milijuna kuna manje u HRT-ovoj kasi



ZAGREB Hrvatski građani, čini se, nikada nisu bili bliže smanjenju RTV pristojbe. Ne samo da se na užem kabinetu Vlade ozbiljno razmatrao zakonski prijedlog Hrvatske stranka umirovljenika prema kojem bi 315.000 građana nižeg prihodovnog cenzusa pristojbu umjesto 80 kuna plaćalo 40 kuna, već Vlada razmišlja otići i korak dalje te pristojbu smanjiti svima. Kako se neslužbeno doznaje, o smanjenju pristojbe razmišlja se u sklopu niza mjera koji idu ka poreznom rasterećenju građanstva. No, od varijante po kojoj bi se pristojba već od prvog siječnja slijedeće godine za sve smanjila sa 80 na 40 kuna, navodno su u Vladi skloniji modelu po kojem bi se pristojba smanjivala sukcesivno, najprije 25 posto, a onda za godinu dana još 25 posto. Na taj način dalo bi se vremana HRT-u da se prilagodi, odnosno ne bi se ugrozila funkcija koju HRT ima. Prijedlog je, kako se doznaje, na stolu, makar odluka još nije donesena.    


Za svog posjeta Gunji premijer Zoran Milanović kazao je kako se državna televizija mora promijeniti, restrukturirati.


– HRT je jedina TV kuća koja živi od ljudi, a ne od tržišta, živi od neke vrste poreza. U svakom slučaju očekujemo uštede i racionalizaciju, da se uz isti novac dobije više programa, ili pak da razgovaramo plaćaju li građani previše. Koliko sam čuo Srbije je ukinula tv pretplatu. Time je uništila jednu instituciju. Nisam za to. HRT je hrvatska institucija, to nije samo informativni program, pitanje je samo plaćamo li to previše – kazao je Milanović. 





Za predsjednika saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, laburist Branko Vukšić ovo je populistička mjera kojom se jedna stranka htjela dopasti svojim glasačima, odnosno još jedan od mjera u stilu Zorana Milanovića.


– Napraviti to u ovom trenutku, bez da na HRT-u imate ljude sposobne da naprave dobar program za upola manje novca, znači napraviti kaos. Ne znam kako je moguće napraviti program javne televizije, na četiri kanala, a s 50 posto novca manje, osim da se odmah otpusti 2.000 ljudi. Ali, tko će ih otpustiti i po kojem kriteriju – kazuje Vukšić. 


Slaže se on s tim da ovo što je danas program HRT-a nije javna televizija, i on misli da na čelu HRT-a nije osoba dorasla zadatku, ali se pita ima li Vlada ikakve izračune kako napraviti kvalitetan program s 50 posto sredstava manje.      


– Neka otvore raspravu u Saboru i kažu da ne trebamo ništa nego javni servis koji će emitirati vijesti i, recimo, glazbu. Nećemo njegovati jezik, nećemo dramski program, nećemo obrazovni. Može i tako, ali neka se raspravi i neka onaj koji će to predložiti za to snosi i odgovornost – poručuje Vukšić, uvjeren kako je u gadnoj zabludi onaj tko misli da će na ovaj način rasteretiti građanstvo.



Neslužbeno se, međutim, doznaje da vlada ne samo što želi rasteretiti građane, već smanjenjem pristojbe želi i natjerati vodstvo HRT-a da konačno započne s nužnim restrukturiranjem, onim koje nikako da počne makar se od Glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana odavno očekuje. Tako je, odgovarajući jučer na upite novinara za svog posjeta Splitu, potpredsjednik Vlade Branka Grgić, iznio svoj osobni stav o ovoj temi kazavši kako javne firme moraju početi s ozbiljnim restrukturiranjem. 


– Neki su to shvatili, a neki i nisu – reako je Grčić. 


Da se krene s razmatranjem smanjenja pristojbe »kriva« je Hrvatska stranka umirovljenika, stranka vladajuće koalicije, koja je prije ljetne stanke u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona prema kojem bi od 1. siječnja iduće godine svi građani čiji je prihodovni cenzus manji od prosječne plaće, pristojbu plaćali 40 kuna. Kad bi prijedlog zakona HSU-a prošao bilo bi to oko 150 milijuna kuna manje u HRT-ovoj kasi. Ukoliko, pak, Vlada sreže pristojbu svima, bilo bi to u konačnici i 600 milijuna kuna manje u kasi HRT-a.  


Predsjednik HSU Silvano Hrelja potvrđuje kako postoje dobre naznake da će HSU-ov prijedlog proći. Nije, međutim, apriori ni protiv drugih zakonskih riješanja koji su na tragu njihova. 


– Mi smo uvijek za to da se obveze svim građanima smanje, spremni smo proučiti sve takve prijedloge, ali u fokusu našeg interesa su prije svega oni kojima su prihodi ispod, ili na granici siromaštva – ističe Hrelja. 


S HRT-a, začudo, ni na ovu temu nema komentara, ni odgovora na to kako bi se smanjenje budžeta odrazilo na zaposlenike, program, ili provedbu Plana restrukturiranja HRT-a kojeg je Vlada prihvatila i koji je na snazi. 


– HRT nema službenu informaciju o prijedlogu smanjenja pristojbe a neslužbene informacije ne možemo komentirati – sve je što su kazali s HRT-a.  


HSU je, inače, sličan prijedlog nudio i prije pet godina, no tada je odbijen uz obrazloženje da ne mogu posebna pravila vrijediti samo za umirovljenike. Ovaj put reakcija s Markova trga je drugačijeg predznaka, možda i zbog činjenice da smo skoro pa zagazili u izbornu godinu.