Pretjerana gradnja prijeti upropaštavanjem turizma

Lošinj, koji je dobio i svjetsku nagradu za održivi razvoj, godinama promišlja i gradi budućnost na tom konceptu. Izrađen je plan održivog razvoja, uz sudjelovanje raznih interesnih skupina, iz kojeg je proizašlo 30 manjih planova, rekla je članica uprave Jadranke Nina Garić

RIJEKA Pretjerana gradnja i »raubanje« prostora uz more doveli su na hrvatskom Jadranu do stvaranja linearnih naselja kod kojih se gubi identitet, zbog kojih se stare gradske jezgre prazne, a sve to prati brutalna komercijalizacija takvih prostora. Uz ostalo, takva linearna naselja koja su rezultat pretjerane gradnje, su i dio obale od Selca do Crikvenice, kao i dio između Novog Vinodolskog i Povila.

Ukazala je na to Saša Poljanec Borić, s Instituta Ivo Pilar u Zagrebu, na jučer održanom regionalnom forumu Održivost u turizmu: najbolja opcija ili nemoguća misija?

Forum je u Rijeci organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a u raspravi su sudjelovali i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Marino Baldini te Davor Ivo Stier.

   Govoreći o održivom turizmu, točnije o stanju na terenu, Poljanec Borić tako je ukazala kako se nepovratno devastiraju i stare gradske jezgre.  

Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu, na skupu je, uz ostalo govorio o fondovima EU iz kojih se može povući novac za projekte razvoja turizma na održivoj osnovi. Tako je kazao da na raspolaganju stoji Europski fond za regionalni razvoj koji podupire održive razvojne projekte. Tu je i Europski socijalni fond iz kojeg se može financirati prekvalifikaciju, treninge i ostalu dokvalifikaciju djelatnika u turizmu, a zanimljivi mogu biti i posebni programi iz Europskog fonda za ruralni razvoj iz kojih je dosad najviše profitirala Istra.

Lošinjski konsenzus

– Isto tako imamo i radikalne primjere medijsko-političkih bijelo-slonovskih projekata golfa na Srđu i Brijuni Rivijera koje su podržale i sve političke strukture. Jedan od projekata o kojima je bilo riječi na sastanku Društva povjesničara umjetnosti je i projekt mega marine u Lovranu koji dovodi u pitanje čitav waterfront ovog mjesta, ukazala je Poljanec Borić navodeći da svi takvi slučajevi, kao i pogodovanje nekima »iznad zakona« dovodi do socijalne segregacije, odnosno polarizacije društva latinoameričkog tipa. 

  Nina Garić, članica Uprave Jadranka grupe iz Malog Lošinja, iznijela je pak svjetli primjer ove tvrtke koja svoju budućnost, a posredno i cijele destinacije gradi upravo na održivom razvoju. Mali je Lošinj, tako nedavno dobio i svjetsku nagradu za održivi razvoj. Garić je pri tome istakla kako je od izuzetne važnosti komunikacija i suradnja privatnih poslovnih subjekata, poput Lošinjske plovidbe koju ne smatraju konkurentom nego partnerom, ali i samog Grada kao i lošinjske Turističke zajednice te građana, odnosno javnosti. 

  – Najvažniji je konsenzus svih strana i to smo na Lošinju postigli. Naime, Grad je još 2008. dao izraditi program održivog razvoja u čiju su izradu uključene različite interesne skupine. Iz tog programa potom je proizašlo 30 manjih planova. Ne želimo getoizirani turizam, već održivi turizam koji neće biti sam sebi svrha već dozvoliti građanima da žive svoj život i da to turisti dođu vidjeti i doživjeti. Pri tome ističemo našu komparativnu prednost, a to je zdrav odmor u prirodnom očuvanom okolišu. U samoj Grupi Jadranka, naše projekte vrlo često komuniciramo i raspravljamo s javnošću, pri tome želimo postići produženje sezone, dok, primjerice, povećanje kapaciteta nije glavni cilj. Dapače, istodobno s povećanjem kvalitete naših objekata, kapaciteti su i nešto smanjeni. Kod svih projekata je pitanje održivosti vrlo bitno, kazala je Garić te dodala da se radi na projektima eko-marine kao i eko golf resorta. Isto tako je naglasila kako se održivost očituje i kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva, edukacije i praćenja zaposlenika što se postiže sustavom mentorstva. Tu je i tendencija što većeg korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti.    – Kroz održivi razvoj želimo modernom gostu pružiti kvalitetnu uslugu, ali pritom očuvati povijesno-kulturnu te prirodnu baštinu te na taj način omogućiti razvoj i sljedećim generacijama, zaključila je Garić.  

Regionalni forum u Rijeci drugi je u nizu, prvi je bio u Splitu na temu nezaposlenosti, a sljedeći je u prosincu u Osijeku na temu poljoprivredne politike. Ideja regionalnih foruma, koji se održavaju u svim zemljama članicama, jest da se politike EU približe građanima u svim regijama, a ne samo glavnim gradovima 

Istarske greške

Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra iznijela je pak probleme oko projekta Brijuni Rivijera koji obuhvaća područje poluotoka Muzil, odnosno čak 18 hektara zemlje na južnom dijelu pulskog zaljeva. Upozorila je kako je taj veliki prostor rezerviran isključivo za turizam, od čega 70 hektara, odnosno oko 40 posto terena rezervirano za golf.  

 – Sigurno je da će već samo taj prostor biti ograđen i zatvoren za građane. Struka, odnosno Hrvatsko udruženje arhitekate, kao i istarsko udruženje su upozoravale vlasti da srljaju u nešto što je neodrživo. Ignorira se i kampanja građana pokrenuta još 2008. Prije dvije godine je raspisan natječaj za dio područja i javio se samo jedan investitor koji je to područje dobio u zakup na 50 godina. Bivši je ministar turizma stoga najavljivao kako će se ostatak u sljedećem natječaju dati u prodaju, umjesto u najam. Dakle, idemo u privatizaciju jednog tako velikog dijela Pule, a građani su isključeni, istakla je Radojčić. 

Hrvatska je sredinom proljeća konačno dobila godinama iščekivanu Strategiju razvoja hrvatskog turizma od 2014. do 2020. Međutim, Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra kazala je kako se ne zna je li Strategija – održiva. Naime, još od 2008. za Ministarstva postoji obveza izrade strateške procjene utjecaja na okoliš strateških dokumenata kakav je i ovaj.   – Ministarstvo turizma to za Strategiju nije napravilo. Upozoravali smo ih da je to protuzakonito, međutim, nitko nije reagirao. Sada ustvari ne znamo je li, ono što je njome definirano, održivo ili ne, kazala je Radojčić. 

Pomama za golfom

Isto tako se osvrnula na činjenicu da je u Strategiji razvoj hrvatskog turizma od 2014. do 2020. definirano 30-ak lokacija za golf terene. 

  – I to je bolje nego 87 koliko ih je ucrtano u prostorne planove. Strategija, inače, samo na Sjevernom Jadranu definira točne lokacije čak 14 golf igrališta, iako se ne zna jesu li one uopće održive. Tim više što su igrališta predviđena na najatraktivnijim lokacijama, kazala je Radojčić. 

  Na forumu je bilo riječi i o kruzing turizmu pa je tako Hrvoje Carić, s Instituta za turizam u Zagrebu, istaknuo kako Dubrovnik, umjesto preporučenih 7.000, ljeti ima i do 20.000 putnika s kruzera. 

  – Nitko ne zna da u prosjeku turist s kruzera proizvede četiri kilograma smeća. Kamo s njim? Nitko ne govori o dobrobiti lokalne zajednice, kazao je Carić te kazao kako je Hrvatska danas u situaciji da u nekim turističkim mjestima na jednog stanovnika dolazi čak deset turističkih kreveta.