Opet odgoda

Predsjednik INA-e o poslovanju: Modernizacija riječke rafinerije je neisplativa?

Bojana Mrvoš Pavić

Modernizacija Rafinerije Rijeka trebala bi stajati 400 milijuna eura  / snimio R. BRMALJ

Modernizacija Rafinerije Rijeka trebala bi stajati 400 milijuna eura / snimio R. BRMALJ

Porezna uprava bila je donijela odluku o nekim dodatnim oporezivanjima rafinerija pa i o tome ovisi odluka za Rijeku jer može utjecati na isplativost projekta – ponovo je Zoltan Aldott državi poslao poruku da i o njoj ovisi nastavak modernizacije



Odluka o nastavku modernizacije Rafinerije Rijeka trebala bi biti donesena nakon što, očekuje se krajem prve polovine ove godine, bude poznata cijena projekta – najavio je predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott, predstavljajući rezultate kompanije u prošloj godini. Prvotno je, podsjetimo, ta odluka iz uprave Ine bila najavljivana za kraj prošle godine, nakon toga za prvi kvartal ove, da bi je se sad pomaknulo na drugu polovinu ove godine, budući da se krajem lipnja tek očekuje točan izračun koliko bi nastavak modernizacije bio isplativ.


– U tijeku je tender za konkretne ponude koliko će to koštati. Porezna uprava je ranije bila donijela odluku o nekim dodatnim oporezivanjima rafinerija pa i o tome ovisi odluka za Rijeku, jer može utjecati na isplativost projekta – još je jednom Aldott državi poslao poruku da i o njoj ovisi nastavak modernizacije.



Stožer za obranu Rafinerije Sisak u petak, točno u podne, održat će najavljeni prosvjed na Markovom trgu, kojim želi upozoriti na sve izglednije gašenje sisačke rafinerije. Inini sindikati tom se prosvjedu, zasad, neće pridružiti, ali hoće braniteljske udruge i građani Siska.





Sisak kao uteg


Na pitanje je li stanje u Rafineriji Sisak posljedica upravo toga što MOL rafinerije nije modernizirao puno ranije, na što se obavezao međudioničarskim ugovorom, Aldott je odgovorio kako prije deset, petnaest godina nitko nije mogao predvidjeti što će se događati na tržištu, a dogodilo se značajno smanjenje potražnje. Ina je, kazao je, među rijetkim kompanijama koje su ipak spremne ulagati u rafinerije, zato je tu i investicija u Rijeci vrijedna više od 400 milijuna eura, no moraju se pričekati detaljnije brojke o investiciji, zaključio je. Nakon toga, dodaje, uprava neće gubiti vrijeme s odlukom, jer su godine, napominje Aldott, već ranije izgubljene »na dozvolama sa županijom i općinama«. Ako projekt bude izgledao dobro, zašto čekati, zaključuje prvi čovjek Ine.


S druge strane, s prvim srpnjem će u Sisku prestati raditi postrojenje za sekundarnu obradu teških ostataka nafte, koje Stožer za obranu Rafinerije Sisak naziva srcem tamošnje proizvodnje te iznosi podatak da je u zadnjem bloku rada ono ostvarilo 10,5 milijuna kuna čiste dobiti pa razloga za zatvaranje nema. Na pitanje ima li uprava Ine podatak o tome koliko će smanjiti gubitke sisačke rafinerije zatvaranjem tog, FCC pogona, Aldott našem listu odgovara kako ima, ali je riječ o poslovnoj tajni. Podatak o gubicima Siska nije tajan te kaže da je u prošloj godini on bio manji nego u 2016. godini – 207 naspram 264 milijuna kuna. Aldott odgovara kako će ušteda na zatvaranju FCC-a biti »značajna, ali nedovoljna da eliminira totalni gubitak«.


Neslužbeno doznajemo da bi gašenje FCC pogona u Sisku trebalo prepoloviti gubitak rafinerije u ovoj godini.


– Ne vidimo mogućnost da se na ovom tržištu i Rijeka i Sisak razvijaju profitabilno. Ljudi su u Sisku sposobni radnici, i želimo svima koji žele raditi to omogućiti. Nisu ni krivi ni dužni što taj pogon nema potencijal – kazao je jučer Aldott, napominjući kako je Sisak značajan uteg za Inu.



Na pitanje je li se Ina povukla iz utrke za dokapitalizaciju Petrokemije, Zoltan Aldott je jučer odgovorio kako je »teško povući nešto čega nije bilo«.


– Oprezno smo pričali o tome da kompanija razmatra mogućnosti u Petrokemiji, to je različit biznis od našeg. Smatram da je privatizacija državne kompanije dobra stvar, ali za restrukturiranje je odgovorna kompanija, a ne da je spašava Ina ili netko drugi, Aldottovo je mišljenje.



Lijepe brojke


Ina je u 2017. godini ostvarila puno bolji rezultat nego godinu prije, s neto dobiti većom deset puta, u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Ukupni je prihod bio 20 posto veći te je iznosio 18,5 milijardi kuna. U segmentu Rafinerije i marketing, uključujući trgovinu na malo, ostvaren je također bolji rezultat pa je CCS EBITDA, bez jednokratnih stavki, iznosila 806 milijuna kuna, u usporedbi s 350 milijuna u 2016. godini.


Domaća proizvodnja sirove nafte i plina na kopnu porasla je lani za dva, odnosno tri posto, dok je proizvodnja plina iz podmorja zbog smanjenja rezervi pala za 17 posto. Inina maloprodaja lani je imala četiri posto bolji rezultat nego 2016., dok je trgovina prirodnim plinom porasla za osam posto. Prema Aldottovim riječima, kompanija je prošle godine, s EBITDA-om većom od 3,2 milijarde kuna, što je 52 posto više nego u 2016., ostvarila jedan od najboljih rezultata u svojoj novijoj povijesti.