Izvjesno da je neizvjesno

Predsjednica donijela odluku? Mandat će dati onome tko joj donese 76 potpisa saborskih zastupnika

Dražen Ciglenečki

Snimio Nenad REBERŠAK

Snimio Nenad REBERŠAK

Na ovaj način predsjednica bi postupila strogo u skladu s Ustavom, a to i znači da se othrvala pritisku svoje bivše stranke, HDZ-a. A prema jučerašnjim pregovorima, Most se oko mnogo više toga složio s koalicijom Hrvatska raste nego s HDZ-om



U ponedjeljak će se u Uredu predsjednice održati prvi krug konzultacija o sastavljanju nove vlade. S obzirom da su pregovori Mosta s predstavnicima koalicije Hrvatska raste i HDZ-a još gotovo u početnoj fazi, izvjesno je da u idućih nekoliko dana neće biti dogovora o formiranju parlamentarne većine.


 Iz HDZ-a su nakon provedenih izbora stizale poruke da su oni relativni pobjednici i da stoga očekuju da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mandat za sastavljanje vlade odmah povjeri Tomislavu Karamarku, koji je i sam ustvrdio da bi to bilo »u redu i normalno«.


Teška odluka


Jučer se, međutim, hrvatskom političkom scenom proširila informacija da će predsjednica Republike mandat dati isključivo onom tko joj donese 76 zastupničkih potpisa i na taj način dokaže da uživa podršku potrebne saborske većine. To bi značilo da će Grabar-Kitarović postupiti strogo u skladu s Ustavom, koji propisuje da mandatar mora imati povjerenje većine svih zastupnika, te da se othrvala pritisku iz HDZ-a, svoje bivše stranke.




A iz izjava Ivana Kovačića, glavnog pregovarača Mosta za područje javne uprave i lokalne samouprave, moglo bi se zaključiti da su se oni jučer oko puno više toga složili s koalicijom Hrvatska raste nego s HDZ-om. On je poslije sastanka u sjedištu HDZ-a rekao novinarima da su se tijekom prethodnog razgovora u sjedištu SDP-a »usuglasili o 90 posto, čak i više, stvari iz našeg programa«.


– Zadovoljni smo. Sada ćemo to izložiti u središnjici Mosta. Naravno da će biti teška odluka, kazao je Kovačić, gradonačelnik Omiša. Dodao je da je SDP pristao »i na regionalizaciju i na smanjenje broja županija«. Odgovarajući na pitanje kojih je to deset posto oko kojih se nisu složili, Kovačić je odgovorio da »ne bi bilo korektno od nas da radikalno odbijemo bilo koju stranu radi pet do deset posto«.


Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je tri sata ranije na Iblerovom trgu istaknuo da u razgovoru s mostovcima nije bilo problema.



Karamarko o manjincima  kao Darinko Kosor


 Karamarko je jučer potvrdio da je u ponedjeljak razgovarao s Furiom Radinom, ali i s Miloradom Pupovcem. U svojoj izjavi novinarima Karamarko je bio na tragu stavova predsjednika HSLS-a Darinka Kosora da se zastupnici nacionalnih manjina ne bi trebali miješati u proces formiranja parlamentarne većine a da bi potom morali ići s vladom.– Čuo sam da neki već kalkuliraju da su svi manjinci uz drugu koaliciju. U budućnosti bi oni uvijek trebali ići s onim koji formira Vladu, tako da mogu zastupati interese svojih nacionalnih manjina. Zašto bi svi Srbi, Talijani ili Česi podržavali lijevu opciju, ili desnu uostalom. To nije dobro, još igramo po starim pravilima i to ćemo promijeniti, upozorio je Karamarko.S obzirom da je prije tri godine ocijenio da je koalicija Ive Sanadera i Jadranke Kosor sa SDSS-om bila ponižavajuća za HDZ, Karamarkov sastanak s Pupovcem sigurno je bio zanimljiv. No, potpredsjednik SDSS-a tvrdi da nisu pričali o prošlosti.– Bio je to dug razgovor o tome kakve su čije namjere nakon izbora, kazao nam je Pupovac. Ponovio je da su zastupnici izabrani u svih 12 jedinica ravnopravni i da su sudjelovali u pregovorima o parlamentarnoj većini i nakon ranijih izbora.


– Postigli smo visok stupanj suglasnosti o smanjenju broja dužnosničkih mjesta na lokalnoj i nacionalnoj razini, racionalizaciji i povećanju efikasnosti uprave i teritorijalnom preustroju, ocijenio je Grčić. Objasnio je da je njegova Vlada već pripremila zakon o javnim službenicima, te novi zakon o plaćama kako bi se kontinuirano pratilo zaposlene i nagrađivalo najbolje.


Definirati kriterije


– Govorili smo s Mostom o tome da ćemo u idućem mandatu morati nastaviti proces racionalizacije ukupnog broja zaposlenika, ne drastično, ali taman toliko da imamo novac za nagrađivanje najboljih u sustavu, kazao je Grčić. Otkrio je da su se dogovorili i o smanjenju broja županija, kao i općina koje se nisu u stanju same financirati.


– Kolega Kovačić je jasno rekao da oko toga moramo definirati kriterije i o tome ćemo nastaviti razgovore. Smanjit ćemo i broj dužnosnika u lokalnoj samoupravi, gotovo za 50 posto, prije svega ukidanjem funkcija zamjenika u svim jedinicama, osim eventualno u onim u kojima su zamjenici iz nacionalnih manjina, to možda bude izuzetak, naglasio je Grčić.


Prije nego što je izaslanstvo Mosta došlo u HDZ, Tomislav Karamarko rekao je novinarima da je ipak spreman i na razgovor o smanjenju broja županija, što je dosad rezolutno odbijao.


– No, moramo čuti argumente za to i što je alternativa. Regionalizacija Hrvatske ne dolazi u obzir. Ako ukinemo županije, onda je bolje da ostanemo samo na gradovima i općinama. Zašto bismo imali regije, upitao se Karamarko. On je tvrdio da su SDP i IDS dogovorili da Istra ima status posebne regije u Hrvatskoj i to samo zbog potpisa tri zastupnika IDS-a za Milanovića kao mandatara.


– Istra je županija kao i ostale, imaju isti status. Mi smo za decentralizaciju, čak fiskalnu decentralizaciju, ali samostalna regija to ne. Kamo to vodi Hrvatsku. To ne dolazi u obzir, poručio je Karamarko. U SDP-u su jučer demantirali da je predmet sporazuma s IDS-om samostalna istarska regija.


Moguć i  referendum


Kovačić je poslije sastanka s HDZ-ovcima rekao da je smanjenje broja županija jedan od glavnih pregovaračkih zahtjeva Mosta.


– To je ostalo za daljnju raspravu s HDZ-om i oni ne bježe od toga. Mi smo za smanjenje broja županija i decentralizaciju. Ovlasti s centra treba spustiti na regionalnu razinu i onda s nje na lokalnu. Struka će odrediti hoće li biti pet, sedam ili deset županija, napomenuo je omiški gradonačelnik.


Oleg Butković iz HDZ-a kazao je da su se s Mostom složili o reformi javne uprave i smanjenju broja ministarstava.


– Što se tiče reforme lokalne samouprave, raspravljali smo o općinama koje nisu samoodržive. Razgovarali smo i o tome kako ovlasti sa županija prenijeti na gradove i općine koje treba jačati. Samo pitanje broja županija nije suštinsko, važno je kako županije učiniti učinkovitijima i stabilnijima, konstatirao je Butković. Dodao je da je ostavljena mogućnost da »građani na referendumu kažu što misle o ukidanju pojedinih općina, kao i o županijama«.