Kako obračunati bruto građevinsku površinu?

Pravni vakuum: Građevinski projekti propadaju jer Štromar kasni s pravilnikom

Bojana Mrvoš Pavić

U opasnosti je, procjenjuju arhitekti, oko 3000 projekata / Snimio Sergej DRECHSLER

U opasnosti je, procjenjuju arhitekti, oko 3000 projekata / Snimio Sergej DRECHSLER

Neki projekti potpuno padaju u vodu iako su ishođene silne potvrde, uložen veliki trud i vrijeme. Investitor je sve to skupo platio, da bi predmet na kraju bio odbijen zbog novih pravila, kažu arhitekti



ZAGREB Nekoliko tisuća projekata za gradnju kuća ili zgrada, koje su od arhitekata naručili investitori, zapelo je u pravnom vakuumu koji bi mogao imati vrlo skupe posljedice. Dana 5. srpnja na snagu je stupio izmijenjeni Zakon o prostornom uređenju, na temelju kojeg je u roku mjesec dana, dakle najdalje do početka kolovoza, ministar graditeljstva Predrag Štromar morao donijeti i pravilnik o obračunu građevinske bruto površine.


Pravilnik  još uvijek nije donesen, stari je stavljen van snage prije dva mjeseca, i otad arhitekti u Hrvatskoj više ne znaju kako obračunavati bruto gađevinsku površinu objekta, odnosno da li balkone i terase, lođe, vanjska stubišta i ostale vanjske dijelove zgrade obračunavati u bruto površinu ili ne.


Staro pravilo


Do prije dva mjeseca vrijedilo je pravilo da ti vanjski dijelovi ne ulaze u bruto površinu, dok novi zakon samo »šturo« kaže kako ulaze, ali uz napomenu da će točna pravila biti definirana pravilnikom.  Arhitekti su ljuti i ogorčeni, a posao zadnja dva mjeseca rade prema uputama referenata u gradskim odnosno županijskim odjelima za prostorno uređenje. Ti se referenti uglavnom, u strahu da ne pogriješe, pozivaju na novi zakon i arhitektima odgovaraju da sve vanjske dijelove zgrade obračunavaju u bruto površinu. Ali u prijedlogu pravilnika to tako ne stoji, već se predviđa obračun prema različitim koeficijentima, što bi, stupi li takav pravilnik na snagu, moglo imati velike posljedice.




Projekti rađeni po uputama referenata morat će biti rađeni ispočetka, jer će investitori ipak moći dobiti više površine u svojim objektima. Kasnit će se s ishođenjem dozvola, radova, prodajom stanova te će u problemu, i dodatnom trošku biti svi.


 Tko će odgovarati?


Arhitekti procjenjuju da je trenutno u izradi, ili u fazi prikupljanja suglasnosti oko tri tisuće projekata za koje će se, moguće, ponovno morati računati građevinska bruto površina.  


»Investitori nas pitaju kako u jednom času kuća može imati 380, a u sljedećem 450 kvadrata, i mi im to moramo objasniti. Promjene u pravilima znače da investitoru više ne možemo ishoditi dovolu za projekt dogovoren s njim prije tri, četiri mjeseca, a neki projekti potpuno padaju u vodu iako su ishođene silne potvrde, uložen veliki trud i vrijeme da se dođe do zahtjeva za građevinsku dozvolu. Investitor je sve to skupo platio, da bi predmet na kraju bio odbijen«, ističu arhitekti za naš list. Pitaju se hoće li netko za pravni vakuum i njegove posljedice odgovarati.


Prostorni planovi


»Donošenje pravilnika je u završnoj fazi. Očekuje se vrlo skoro njegova objava u Narodnim novinama i stupanje na snagu. Investitor odnosno vlasnik građevine moći će zatražiti da se i na započete postupke primjenjuju odredbe novog pravilnika«, odgovaraju kratko iz Ministarstva graditeljstva, no nije poznato tko će platiti završene projekte, napravljene drugačije od onoga što u pravilniku bude pisalo, i investorima nadoknaditi izgubljeno vrijeme i novac.


»Ako nam netko u Ministarstvu dokaže da od ovih promjena postoji neka konkretna korist, ispričat ćemo se, no bojimo se da koristi nema nitko, dapače, štetu trpimo i mi projektanti i naši klijenti od kojih živimo, a od kojih živi i država«, zaključuju arhitekti. I prostorni su planovi, napominju, napravljeni prema starom načinu izračuna građevinske bruto površine, pa će i oni biti dovedeni u pitanje.