Ugrožen sustav

Pravilnik o specijalizantima uzdrmao bolnice: Zašto da ulažemo novac u ljude, ako oni mogu otići kad hoće?

Ljerka Bratonja Martinović

Iz Udruge poslodavaca u zdravstvu kažu kako bi kompromisni prijedlog mogao biti da se matičnu bolnicu koja je plaćala specijalizaciju financijski obešteti, a ako to nije obveza liječnika, morala bi biti obveza druge ustanove koja ga je odlučila zaposliti i koja dobiva gotovog liječnika



ZAGREB Bolničke uprave šokirane su novim Nakićevim pravilnikom o specijalizacijama, kojim se financijski rasterećuje liječnike ako prije roka raskinu ugovor o specijalizaciji. Bolnice i druge zdravstvene ustanove spremne su, kako doznajemo, čak i na bojkot primanja novih specijalizanata jer pod uvjetima novog pravilnika ne namjeravaju raspisivati nove natječaje za specijalizacije.


– Zovu nas cijelo jutro, gotovo sve su bolnice reagirale na nova pravila. Zbog njih će biti na velikoj šteti, i financijskoj, ali i poslovnoj, jer četiri godine ulažu u čovjeka, a na kraju ostaju bez njega – upozorava Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) koja okuplja većinu zdravstvenih ustanova u zemlji. UPUZ će, najavljuje, već u ponedjeljak ministra Nakića dopisom upozoriti na probleme koji proizlaze iz novog pravilnika o specijalizacijama i moguće štetne posljedice za zdravstveni sustav.


Na cjedilu


Bolnice imaju obvezu, sukladno svojim potrebama, specijalizirati mlade liječnike. Takav prijedlog donosi upravno vijeće bolnice i šalje ga u Ministarstvo zdravlja, gdje ministar odobrava specijalizaciju. Bolnica, međutim, ne mora pokrenuti taj proces ako procijeni da joj pravila igre ne jamče da će nakon specijalizacije dobiti konačno kadrovsko rješenje. Tako bi liječnici opet mogli ostati na cjedilu, ako natječaja za specijalizacije uopće ne bude.




– Situacija ni za koga nije dobra. Pod novim uvjetima bolnice, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, mahom će se odlučiti da specijalizacije više ne daju, jer postoji opasnost da, osobito ako su to ustanove izvan velikih centara, ostanu bez liječnika. Odškoluju ih, plaćaju, a nakon četiri godine taj liječnik ode u veće centre. Tako će mladi kolege opet biti žrtve sustava, a njihov problem neće se riješiti – uvjeren je Jurković. Inzistirat će, kaže, na drukčijem modelu koji se »ne smije lomiti preko kolega liječnika«.


Poticajne mjere


Liječnici koji završe fakultet i polože stručni ispit u nezavidnoj su situaciji, jer se bez specijalizacije nigdje ne mogu zaposliti. Specijalizacija im je nužnost, a ne slobodan izbor, pa je odluka o smanjenju financijske obveze prema ustanovi koja ih školuje za Jurkovića posve opravdana. S druge strane, smatra da matičnu bolnicu koja je plaćala specijalizaciju treba financijski obeštetiti, a ako to nije obveza liječnika, morala bi biti obveza druge ustanove koja ga je odlučila zaposliti i koja dobiva gotovog liječnika. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, danas su iznimno rijetki slučajevi u kojima je novi poslodavac spreman pokriti trošak prelaska specijalizanta, toliko rijetki da su na razini incidentalnosti.


Takav će model UPUZ predložiti ministru Nakiću. Na gubitku su, kažu, mahom manje atraktivne ustanove, opće bolnice, domovi zdravlja i zavodi u manjim centrima, iz kojih liječnici rado bježe u veće gradove, a već poslovično imaju najveći manjak liječnika. Plaćanjem odštete, međutim, lokalnoj se bolnici ne nadomještava izgubljeni specijalist, pa bi – smatraju u UPUZ-u – država morala donijeti druge poticajne mjere da ih zadrži, na primjer veće plaće za doktorska mjesta u manjim bolnicama i manje atraktivnim krajevima.


– Problem je ovim pravilnikom riješen samo za liječnike, ali ne i za sustav i zdravstvene ustanove. To nije dobro, u sustavu se može proizvesti velika šteta ako se ne pronađe drugo rješenje – upozorava Jurković.