ICTY

Praljkova obrana: Vjerujemo da ćemo izmijeniti prvostupanjsku presudu

Hina

NL arhiva

NL arhiva

»Unatoč ograničenju da žalba smije imati do 50.000 riječi, uvjerena sam da će žalbeno vijeće prihvatiti pravne argumente obrane i da će to dovesti do izmjene prvostupanjske presude«, kazala je za Hinu Pinter i dodala da o sadržaju argumentacije ne može govoriti sve do objavljivanja javne verzije žalbe



ZAGREB  Obrana generala Slobodana Praljka pred haškim sudom, koja je kao i obrane ostale petorice bosanskohercegovačkih Hrvata podnijela žalbu na prvostupanjsku presudu, uvjerena je da će pravni argumenti uvjeriti žalbene suce u neodrživost te presude, kazala je u četvrtak Praljkova odvjetnica Nika Pinter.


»Unatoč ograničenju da žalba smije imati do 50.000 riječi, uvjerena sam da će žalbeno vijeće prihvatiti pravne argumente obrane i da će to dovesti do izmjene prvostupanjske presude«, kazala je za Hinu Pinter i dodala da o sadržaju argumentacije ne može govoriti sve do objavljivanja javne verzije žalbe.


Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu je objavio kako su tužiteljstvo i svih šest obrana podnijeli 12. siječnja žalbe na prvostupanjsku presudu te da je njihov sadržaj tajan.




»Ono što mogu reći je da smo od najavljenih 58 osnova žalbe, zbog ograničenja u broju riječi, obrazložili 43«, rekla je Pinter i ocijenila da su stavke tako pravno argumentirane da će očekuje da će žalbeno vijeće Praljkovu žalbu usvojiti.


I žalbe drugih obrana dobro su pravno argumentirane, kaže Pinter.


Sada teče novi rok i do 7. svibnja strane u postupku trebaju podnijeti odgovore na žalbe, kaže odvjetnica Pinter.


To znači da tužitelj odgovara na svih šest žalbi braniteljskih timova bosanskohercegovačkih Hrvata, a obrane odgovaraju na žalbu tužitelja i ostalih pet obrana, ako ocijene da je odgovor na žalbu potreban.


 Obrane su nakon objavljivanja nepravomoćne presude najavile žalbe i pri tom navele žalbene osnove. Obrane su tada napisale kako će se žaliti na pogrešnu primjenu prava i pogrešno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na postojanje udruženog zločinačkog pothvata, zajedničkog zločinačkog plana, međunarodnog sukoba i pojedinačnih utvrđenja suda o doprinosima okrivljenika u realizaciji udruženog zločinačkog pothvata.


Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je u svibnju 2013. osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.


Tužiteljstvo je u svojoj žalbi s koje je djelomično skinuta oznaka tajnosti zatražilo da poveća kazne četvorici bivših čelnika Herceg-Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću na 40 godina zatvora, objavio je u srijedu ICTY.


Pravomoćna presuda u ovom predmetu, prema planu rada ICTY-ja očekuje se tek u lipnju 2017.