Ogorčeni rang listom HZZO-a

Požega ne može s KBC-om Zagreb ni u istu rečenicu

Ljerka Bratonja Martinović

Rješavamo najzahtjevnije slučajeve, kaže sanacijski ravnatelj KBC-a Zagreb Zlatko Giljević. KBC Rijeka na 14. mjestu, a ravnatelj Herman Haller kaže: Dobro smo prošli



ZAGREB » KBC Zagreb rješava najkompliciranije i najzahtjevnije slučajeve, čak 50 posto pacijenata dolazi izvan zagrebačke regije, a ipak je tek na 12. mjestu rang liste bolnica koju je sastavio HZZO – ogorčen je sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb, Zlatko Giljević.


   – Za niz financijski zahtjevnih i kompleksnih bolesti liječimo 80 do 100 posto pacijenata u zemlji. Ovdje je više od dvije trećine referentnih centara Ministarstva zdravlja, a u rujnu smo proglašeni Središnjom nacionalnom bolnicom.


  


Bolnički limiti




U tim okolnostima teško je uspoređivati se s bolnicom u Požegi – komentar je Zlatka Giljevića na nisku poziciju na listi. Ona ga, kaže, ne čudi jer specifičnosti ove bolnice »ni prije nisu adekvatno ocjenjivane u sustavu vrednovanja niti u modelu financiranja«, a treba, dodaje, uspoređivati bolnice u istom rangu i s istim uvjetima poslovanja.   


   Opća bolnica Požega, naime, proglašena je najboljom hrvatskom bolnicom, a kninska najgorom u državi prema rang listi u kojoj se bodovalo pet pokazatelja uspješnosti i kvalitete pruženih usluga u ukupno 28 bolnica. Lista je sastavljena u HZZO-u, a bit će jedan od parametara kod ugovaranja za 2015. godinu. Bolnički će limiti od siječnja, najavljuju iz HZZO-a, rasti za 10 do 20 posto, a između pet i 10 posto proračuna svake bolnice ovisit će o tome na kojem se mjestu liste plasirala. Iznos od 20,6 milijardi kuna, s koliko će u 2015. godini HZZO raspolagati za zdravstvenu zaštitu, bit će dostatan za vrlo kvalitetnu uslugu, a pacijente će se zbrinjavati bolje i brže nego dosad, tvrdi ravnateljica HZZO-a, Tatjana Prenđa Trupec.


   Sanacijski ravnatelj KBC-a Rijeka Herman Haller kaže, pak, da je riječki KBC »još i dobro prošao«.


   – Riječka je bolnica najgora bolnica u građevinskom kontekstu, u zastarjeloj opremi, i 14. mjesto stoga za nas nije loše – ocjenjuje Herman Haller, sanacijski upravitelj riječkog KBC-a. Rang lista je, kaže, odraz novca uloženog u pojedine bolnice u zadnjih desetak godina, a iako bi se o parametrima moglo razgovarati, oni su, zaključuje Haller, dobar prvi korak u usporedbi bolnica.


   Sanacijski ravnatelj KBC-a Osijek Saša Lamza smatra, pak, da su kriteriji manjkavi, pa ni rang lista nije odraz pravog stanja.


   – Osječki KBC skratio je čekanje na operaciju sive mrene sa 490 na oko 377 dana u zadnjih šest mjeseci, no zbog dobi bolesnika i pridruženih bolesti mali se broj pacijenata operira u jednodnevnoj kirurgiji. Odabir jednodnevne kirurgije sive mrene kao pokazatelja kvalitete neadekvatno ocjenjuje napore naših oftalmologa da pacijenti čim prije tim zahvatom poboljšaju kvalitetu života – smatra Saša Lamza, te dodaje da ni ostali izabrani pokazatelji ne uzimaju u obzir specifičnosti pobola u toj regiji koju napuštaju mladi i zdravi.


  


U prosjeku EU


Iako klinički bolnički centri glase za najbolje i vodeće bolničke ustanove, njihov se loš plasman na listi, poručuju iz HZZO-a, mora vezati uz činjenicu da se u tim bolnicama liječe kompliciraniji slučajevi, dok općim bolnicama često vraćaju pacijente koji su većim dijelom izliječeni. U malim je bolnicama, ističe Prenđa Trupec, lakše provesti promjene i uvesti novu organizaciju rada, pa su i time neke opće bolnice dobile dodatne bodove.


   – Po medicinskim ishodima u europskom smo prosjeku, ali u organizaciji rada u bolnicama zaostajemo – poručuje Prenđa Trupec. Tijekom 2015. godine u ocjenjivanje bolnica uvodit će se novi pokazatelji, 21 pokazatelj kvalitete i 10 pokazatelja učinkovitosti. Uvođenje ovakve utakmice u bolnički sustav, uvjereni su u HZZO-u, natjerat će ravnatelje loših bolnica da se trgnu, i povećaju kvalitetu usluge.