Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
11. prosinca 2019.
Korak unatrag

Povratak obaveznog vojnog roka bio bi preskup i nepotreban: Imaju ga tek tri članice NATO-a

Foto N. Rebrešak
Foto N. Rebrešak
Autor:
Objavljeno: 26. veljača 2016. u 21:26 2016-02-26T21:26:34+01:00

Hrvatska je od ulaska u NATO savez doktrinarno išla prema profesionalizaciji vojske, i nekakav zaokret prema obveznom služenju bi, drže časnici, bio korak unatrag, prema kaosu

ZAGREB  Gotovo 11 mjeseci nakon posljednjeg pojavljivanja ideje o obaveznom služenju vojnog roka, na Odboru za obranu u srijedu je ta mogućnost ponovno aktualizirana. Iako ju je dio članova odbora podržao, činjenica je, kad se sve političko stavi na stranu, da Hrvatska u ovom trenutku jednostavno nema novca za uspostavu obaveznog služenja vojnog roka. Takav sustav, odnosno samo njegovo održavanje, košta, naime, devetoznamenkaste novčane iznose na godišnjoj razini. Treba podsjetiti kako se Hrvatska 2007. godine, znači još uvijek prije izbijanja globalne ekonomske krize, na suspenziju vojnog roka odlučila baš zbog velikih novčanih iznosa kojima je financiran, a koji su bili golem teret državnom proračunu. U posljednjih nekoliko godina  trajanja obveznog vojnog roka uobičajena je praksa bila puštanje ročnika kući svaki vikend, kako bi se uštedjelo na hrani, vodi, sredstvima za pranje i vikend-dodacima na plaću časnika i dočasnika. 

Zbog toga je ideja revitalizacije vojnog roka, koliko god se pojedini saborski zastupnici plašili Srbije ili neke druge vojne ugroze, može smatrati neozbiljnom. Tim prije što je i dobar dio infrastrukture izvan uporabe te bi bila potrebna golema sredstva da ih se ponovo stavi u pogon. A tu mantra o europskim sredstvima ne može proći, jer Europska unija u pravilu ne financira obrambeni sektor. I sama predsjednica Republike, koja je pitanje obaveznog vojnog roka potaknula lani u ožujku,  tu ideju je, nakon nekoliko pojašnjenja, prestala spominjati.

Besmislenom ovakvu ideju drže i u samom vojnom sustavu. Hrvatska je od ulaska u NATO savez doktrinarno išla prema profesionalizacije vojske, i nekakav zaokret prema obveznom služenju bi, drže časnici, bio najobičniji korak unatrag, prema kaosu. Dapače, struka smatra da treba ići što više u smjeru profesionalizacije i stvaranja male, ali efikasne i opremljene vojske. Jer za veliki stajaći sastav nema se ni novaca, a iskusniji časnici napominju da se u takvim uvjetima, zbog tromosti sustava, i mnogo manje radilo na obuci. Posebno neozbiljnim drže stav zastupnice Ines Strenja Linić koja se, unatoč tome što je postavljena u Odbor za obranu, nije stigla informirati kako dobrovoljno služenje vojske u Hrvatskoj – postoji već skoro osam godina.

I pogled na kartu NATO saveza dokazuje kako bi se saborski zastupnici prije nego što će govoriti, ipak trebali malo educirati. U najsnažnijem vojnom savezu na svijetu, od 28 članica, tek tri imaju obavezno služenje vojnog roka u punom značenju te riječi. Radi se o dvije »prijateljice« koje jedna drugu guraju u utrke u naoružanju, Turskoj i Grčkoj, te Estoniji, tradicionalno sigurnosno užasnutoj svojim najvećim susjedom Rusijom. Još tri zemlje formalno imaju obavezni vojni rok, ali zapravo se svodi na dobrovoljno služenje te nema kazne ukoliko se osoba ne javi na regrutaciju. Radi se o još dvije pribaltičke države, Latviji i Litvi, te Norveškoj. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.