ZAGREB – Ustavni sud odbacio je prigovore devet sindikata i više građana na Zakon o uskrati prava na uvećanje plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, ističući da se radi o povlastici dijela zaposlenih u državnim i javnim službama koju Vlada može uskratiti u uvjetima gospodarske krize u zemlji.

Zakon je donesen u ožujku 2014. zbog višegodišnje recesije i na snazi je trebao ostati do kraja godine, no njegova je primjena Vladinom uredbom produljena na još tri mjeseca, što je kasnije prihvatio i Sabor, u formi zakonskih izmjena.

Zakonom je uskraćeno pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova za radni staž u državnoj i javnoj službi za 4 posto od 20 do 29 godina, 8 posto od 30 do 34 godine i 10 posto za 35 i više godina radnog staža.

Obrazlažući zahtjev za ocjenu ustavnosti, sindikati su naveli da je pravo na kolektivno pregovaranje zajamčeno Ustavom pa je Vlada, ako nije mogla ispuniti obveze iz kolektivnih ugovora, imala obvezu predložiti njihovu izmjenu.

Umjesto toga, Vlada je ugovorne obveze derogirala zakonom i tako u obveznopravnom odnosu postupila s pozicije vlasti, tvrdili su sindikati.

Iako Ustav svakom zaposlenom jamči pravo na zaradu, razrađeno i kroz kolektivne ugovore, Ustavni sud tumači kako Ustav ne jamči visinu ni pojedine elemente te zarade, poput stimulacija, položajnih dodataka i uvećanja plaće.

Pravo na uvećanje plaće po osnovi godina staža, odnosno dodatak na vjernost u službi, po svojoj naravi nije sastavni dio plaće, nego povlastica priznata jednoj kategoriji zaposlenih zbog njihova dugogodišnjeg rada u državnoj i javnoj službi, ističe Ustavni sud.

Također, u tom se slučaju nije radilo o prakticiranju neograničene političke moći, odnosno »legaliziranoj samovolji« Vlade. Ona se mora držati ugovorenih obveza, ali joj je ustavna obveza i briga za gospodarski razvoj zemlje, pa uskrata određenih povlastica u ograničenom trajanju može biti jedna od mjera za konsolidiranje gospodarskog stanja.

Prihvatljivim Ustavni sud smatra i produljenje primjene zakona na još tri mjeseca zbog korekcije prekomjernog deficita po preporukama Vijeća EU.

Upozorava, međutim, da bi eventualno daljnje produljivanje primjene tog zakona moglo dovesti do toga da se sama uskrata pretvori u trajnu mjeru, s neizvjesnim rokom prestanka, što bi otvorilo pitanje pravne izvjesnosti i predvidivosti te same vjerodostojnosti vlasti i povjerenja građana.

»Ustavni sud u tom smislu upozorava na nužnost odgovornog pristupa državnih vlasti kad je riječ o zakonskim intervencijama u materijalna prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora. Te intervencije uvijek moraju pratiti jasnoća, preciznost, izvjesnost i predvidljivost njihova trajanja«, stoji u odluci Ustavnog suda.