ZAGREB  Do 8. lipnja pri Ministarstvu financija traje javna rasprava o novom Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, zahvaljujući kojem će država te poticaje ostaviti na miru, no oni više neće biti fiksni kao do sada već će ovisiti o promjenama na tržištu. 

Predlaže se, naime, uvođenje varijabilnog postotka državnih poticajnih sredstava, po uzoru na praksu nekih drugih država članica EU-a. Formula temeljem koje bi se računala varijabilna državna poticajna sredstva temelji se na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor. Država je tako izračunala da bi iduće godine na račun poticaja na štednju uplaćenu u ovoj godini štedišama iz državnog proračuna isplatilla ukupno 50 milijuna kuna, u 2017. godini, za štednju u 2016. godini, oko 46 milijuna kuna, 2018. godine oko 43 milijuna kuna, a godinu nakon toga još dva milijuna manje. Poticaji će, drugim riječima, biti sve skromniji, no Ministarstvo financija kao predlagatelj zakona to ne smatra demotivirajućim za štednju. Kako navode, sustav poticaja će se prilagođavati tržišnim uvjetima, odnosno pratit će promjene na tržištu, a kroz »aktivno upravljanje poticajima će se istovremeno smanjivati rashod državnog proračuna i dodatno optimizirati fiskalni učinci«. Sustav će, navode, dobiti na stabilnosti, otvorit će mu se dodatni kreditni potencijal kroz stabilan priljev depozita.

Stambena štednja je u Hrvatskoj uvedena 1998. godine, kad je prvim Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje visina državnih poticajnih sredstava određena kao fiksan postotak od 25 posto od iznosa stambene štednje uplaćene u godini za koju se poticaji isplaćuju, no najviše do iznosa od pet tisuća kuna. Izmjenom zakona 2005. godine taj je postotak smanjen na 15 posto, a 2013. godine na deset posto. S prvim danom siječnja prošle godine na snagu je pak stupila Vladina uredba kojom je zbog štednje uvedena zabrana isplate poticaja do kraja 2014. godine.