Rujanski rebalans proračuna potreban ne samo zbog nižih prihoda od PDV-a, već i saniranja šteta u Slavoniji. Neće biti linearnog rezanja plaća iznad 10 tisuća kuna, ali će se uvesti reda u ukupnim primanjima, primjerice dodacima na plaću poput putnih troškova ili dodataka mimo kolektivnog ugovora
ZAGREB Vlada će na sjednici u srijedu usvojiti plan provedbe specifičnih preporuka što ih je Hrvatskoj dala Europska komisija u sklopu Procedure prekomjernog deficita.
Tim planom, potvrdio je to danas i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić, Hrvatska će pokazati da nastavlja s priprema uvođenja poreza na nekretnine i poreza na prihod od kamata na štednju, što su bile i najvažnije poreporuke Komisije koja je Hrvatskoj savjetovala da porezno rastereti rad i opterećenje prebaci na imovinu.
Porez na prihod od kamata na štednju uveo bi se od 1. siječnja sljedeće godine, što je, napomenuo je Grčić, Hrvatska najavila i u svojim reformskim dokumentima i Planu konvergencije, a radi se i na priprema za uvođenje poreza na nekretnine. Novih poreza neće, biti moguća su jedina porezna rasterećenja, uvjerava potpredsjednik Vlade.
Dualne mirovine
Jednako tako nije precizirao ni kakav bi bio model poreza na nekretnine, kao ni to hoće li kod poreza na prihod od kamata na štednju Hrvatska ići na stopu od 12 posto, što bi bila jedna od najnižih stopa u Uniji, niti hoće li neoporezivi dio biti 12 tisuća kuna, što znači da bi se porez plaćao na prihod od kamata koje se ostvaruju na osnovu štednje iznad 400 ili 500 tisuća kuna.
Komisija je Hrvatskoj preporučila i da ranije od planiranog, dakle prije 2030. godine, uvede dobnu granica za odlazak u mirovinu od 67 godina starosti.
Na pitanje je li Vlada u svom akcijskom planu predvidjela pomicanje tog roka i tako prihvatila i tu preporuku, koja čini najveću razliku između onoga što je vlada planirala u svojim reformama i onoga što joj savjetuje Komisija, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je da je u razgovorima s Europskom komisijom ukazano na određene specifičnosti našeg mirovinskog sustava, koji je »dualan« jer ga čine radničke mirovine i one po posebnim zakonima, te je najavio i proceduru u kojoj će se po prvi put, kao i u ostalim članicama Unije, ocjenjivati adekvatnost mirovina i mirovinskog sustava u u odnosu na naše ekonomske mogućnosti i samu životnu dob.
No, Vlada, kako se čini, ostaje kod toga da se povećanje životne dobi za odlazak u mirovinu počne postupno uvoditi od 2030. godine.
Odgovarala su dvojica ministra i na pitanja oko rebalansa proračuna koji bi morao prvenstveno popuniti rupu koja je nastala manjim prihodima od PDV-a, koji su dijelom posljedica toga da se kod uvoza u Hrvatsku iz članica Unije više ne naplaćuje PDV.
Već ranije Vlada je je reagirala na manje prihode od PDV-a pa je u travnju donijela odluke da se povećaju trošarine na naftne derivate i duhan te da se uvede dodatna naknada u mobilnoj telefoniji.
Koliko su te odluke pokrile minus od PDV-a, tek će se vidjeti, a sav ostali manjak, kako su ministri i rekli, neće se pokrivati novim porezima, nego smanjenjem potrošnje.
Pohvala COP-u
Potpredsjednik Grčić istaknuo je i da je rebalans nužan i radi saniranja šteta od poplava u istočnoj Slavoniji koje iznose više od milijardu kuna, a zbog manjih prihoda od PDV-a slijedi razgovor sa svim ministrima djelomičnim uštedama i smanjenju rashoda. Ipak, linearnog rezanja plaća, pa ni onih iznad deset tisuća kuna neće biti, uvjerava ministar Mrsić.
Podsjeća da je Vlada već smanjila primanja državnih službenika kroz neisplatu božićnica, regresa i ukidanjem drugih dodataka, a sustav centralnog obračuna plaća (COP) sada joj uvid u strukturu primanja svakog zaposlenog.
Na osnovu toga će se rezati i primanja, odnosno dodaci, kažu naši izvori, koje netko godinama prima mimo kolektivnog ugovora, a Vlada će u rukama imati i alat kojim će moći vidjeti zašto je nekome mjesecima plaća veća za dvije tisuće kuna zbog, primjerice, dnevnica ili putnih troškova.
Dio ušteda, objasnio je Mrsić, može se postići i kroz kolektivni ugovor u zdravstvu te temeljni kolektivni ugovor za državne službenike, o kojima će Vlada pregovarati sa sindikatima.
