ZAGREB – Poljska Azoty Grupa, drugi najveći proizvođač umjetnih gnojiva u EU, koja je još u rujnu predala obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju kutinske Petrokemije, objavila je kako odustaje od daljnjeg sudjelovanja u tom procesu, dok se neslužbeno može čuti kako odustaje i austrijski Borealis.

»Kao rezultat dodatnih istraživanja, identificirani su rizici koji su, prema korporativnim standardima Azoty grupe, previsoki i ne dopuštaju daljnji napredak procesa«, objavili su Poljaci, a odustane i i Borealis, u igri za dokapitalizaciju Petrokemije, koja će koštati najmanje 400 milijuna kuna, ostaje još devet ponuđača, među njima svakako Prvo plinarsko društvo (PPD), INA te, kako se neslužbeno može čuti, Janaf, HEP, tri mirovinska fonda, EBRD te IFC kao dio Svjetske banke.

Ministar državne imovine Goran Marić je na Hrvatskom radiju kazao kako dokapitalizacija Đure Đaković Grupe nije uspjela zbog loše vođenog procesa od strane uprave, no da će dokapitalizacija Petrokemije sigurno uspjeti, i tvrtki donijeti najmanje 400 milijuna kuna novog kapitala. Proces se vodi na ozbiljan način, kazao je, podsjećajući da će 11. prosinca ove godine biti izvanredna skupština dioničara Petrokemije na kojoj će proces biti okončan.

»Nadam se i vjerujem da će taj proces biti uspješno okončan, jer je desetak institucionalnih ulagača iskazalo interes. Na kraju očekujemo četiri, pet institucionalnih ulagača s minimalno 400 milijuna kuna ulaganja u Petrokemiju«, zaključio je Marić. To znači da će 11. prosinca dioničari Petrokemiju konačno »pustiti« u privatizaciju, na kojoj se radi posljednje tri godine.

PPD je, može se čuti od vlasnika i predsjednika uprave te kompanije Pavla Vujnovca, u procesu od početka, te smatra da je najvažnije očuvati proizvodnju u Kutini. »Bitno nam je da se proizvodnja održi i poveća, i imamo plan kako to i ostvariti«, napominje Vujnovac, čiji PPD još uvijek nije odlučio s koliko bi novaca sudjelovao u dokapitalizaciji, no sigurno zna da u nju ne bi išao sam, već u konzorciju. Svi ostali koji su se javili, kaže Vujnovac, za PPD su prihvatljiv potencijalni partner s kojim se može pregovarati. Trenutni dospjeli dug Petrokemije PPD-u kreće se oko 140 milijuna kuna, no stvarni je dug i veći, oko 260 milijuna kuna.

Koji su to rizici ponukali poljski Azoty da se isključi iz daljnjeg procesa privatizacije, grupacija u svojoj objavi nije pojasnila, no činjenica je da Petrokemiji, primjerice, posljednjeg dana ove godine ističu neke okolišne dozvole, dok u narednih par godina riješiti treba i problem otpadnih voda, zbrinjavanja nekih vrsta otpada i slično, za što je, ukupno, potrebno ulaganje od oko 35 milijuna eura. Da bi se taj novac povuklo iz EU fondova, poslovanje Petrokemije je prvo potrebno stabilizirati, za što je pak potrebna dokapitalizacija. Strane potencijalne ulagače uplašiti mogu i problemi s EU-om oko državnih potpora, jer je prije dvije godine uloženo 250 milijuna kuna kroz kredit s državnim jamstvima.

Bez obzira ostaju li u igri strani, ili domaći potencijalni ponuđači, država bi te probleme trebala riješiti, kao i problem previsokih transportnih plinovodnih tarifa koje plaća Petrokemija, općenito sva industrija. I Vujnovac smatra kako nije prihvatljivo da u distribuciji plina postoji 12 različitih tarifa, dok je transportna tarifa jednaka za sve potrošače, bez obzira na potrošnju. »Moramo svi raditi na tome da Petrokemija ostane na životu. Kad bi stala s radom, oko sto milijuna kuna transportne tarife koju sad godišnje plaća, morali bi platiti svi ostali potrošači, što bi za njih značilo poskupljenje od 25 posto.

Plus trošak zatvaranja postrojenja, otpremnina radnicima i ostalog – ukupno oko tri milijarde kuna troška«, kaže Vujnovac. PPD i ruski Gazprom u rujnu su potpisali ugovor o isporuci ruskog plina u Hrvatsku s trajanjem do kraja 2027. godine, dakle idućih deset godina, kojim se Gazprom obavezao isporučivati jednu milijardu kubika plina godišnje. Vujnovac napominje, međutim, kako je i samom PPD-u, bez obzira na ugovor s Rusima, u interesu da zaživi projekt LNG terminala u Omišlju, zbog diversifikacije dobavnih pravaca plina. Grupacija Energija naturalis, unutar koje se nalazi i PPD, čak 70 posto svog prihoda ostvaruje na inozemnim poslovima, ostatak u Hrvatskoj. Zanima ih i ulazak u posao istraživanja nafte i plina na budućim natječajima za dodjelu koncesija u Hrvatskoj.