ZAGREB Nakon višemjesečnih peripetija i konačnog političkog koncenzusa, Sabor je dvotrećinskom većinom izabrao deset novih članova Ustavnog suda, čime je država spašena od potencijalne ozbiljne ustavne krize.

Da nije došlo do konsenzusa u parlamentu, u pitanje bi, primjerice, već sada došla regularnost izbora u Vrgorcu jer konačne rezultate bilo kojih izbora može proglasiti samo Ustavni sud. Koji bi, da nije bilo glasovanja u petak, od sutra imao tek šest od potrebnih trinaest sudaca, odnosno nedovoljno za kvorum. No, novi sastav izaziva i jedno novo pitanje: naginje li Ustavni sud sada više na lijevu ili desnu stranu? Odnosno, što je ipak bolje za usporedbu u ovom slučaju, na konzervativnu ili liberalnu sferu političkog spektra.

Pravni profesionalci

Od deset novih sudaca za pretpostaviti je da je omjer pet naprema pet, odnosno da su SDP-ovi kandidati liberalnija struja, a HDZ-ovi konzervativnija. Prije svega se to odnosi na dva zastupnika SDP-a i jednog HDZ-a koji su završili u ovoj instituciji. Snježanu Bagić i Marija Jelušića, dosadašnje suce koji su ušli u novi saziv na HDZ-ovoj listi već otprije bije glas da su skloni konzervativnijem pozicioniranju.

Branko Brkić s Vrhovnog suda je svakako jedan od onih koji je najbliži tome da je prije svega profesionalni pravnik, do sad je bio na Vrhovnom sudu, a iako je s »desne« liste upao, on bi mogao u nekim slučajevima zauzimati i liberalne stavove. Posljednji HDZ-ov kandidat je Branko Šumanovac, i on je svakako najkonzervativniji novi član, među ostalim povezuje ga se s klerikalnim krugovima, a zastupao je i udrugu Grozd.

Sa SDP-ove liste je ušlo dvoje ljudi s najviše glasova tijekom saborske rasprave, Andrej Abramović i Lovorka Kušan. Za njih se svakako može reći, kao i u Brkićevom slučaju, da su prije svega veliki pravni profesionalci. Abramović je dosadašnji predsjednik Visokog upravnog suda, te ga se drži jednim od najboljih pravnih stručnjaka među praktičarima.

Kušan je poznata odvjetnica koja se prije svega bavila ljudskim pravima, pa se za nju odmah može reći da je prije svega liberalnih i progresivnih političkih uvjerenja. Posljednji profesionalni pravnik s liste SDP-a je Rajko Mlinarić, poznati zagrebački odvjetnik primarno kaznenog prava. Radio je i u penalnom sustavu, kao šef u kaznionici, prije nego je prešao u odvjetnike.

Gorjelo pod petama

U toj situaciji pet naprema pet, treba pogledati i koja su tri preostala suca na sudu. Antun Palarić i Miroslav Šeparović svakako su bliži HDZ-u i njihovim političkim usmjerenjima, dok je Mato Arlović, očekivano, bliži lijevoj opciji. Stoga se čini kako za sada konzervativnija opcija ipak ima glas više u Ustavnom sudu. No, treba napomenuti kako Miroslavu Šeparoviću mandat istječe u travnju sljedeće godine, a Palariću i Arloviću tri mjeseca poslije toga.

Tako da bi na kraju 2017. godine odnos lijeve i desne struje mogao biti 5:5, ako se Sabor ne usuglasi za neka nova imenovanja. To je, objektivno, teško očekivati; jedva su to uspjeli i u trenutku dok je gorjelo pod petama i prijetilo da će Ustavni sud ostati na nedovoljnih šest sudaca. Deset je pak sasvim dovoljno za rad, a ovim novoimenovanima mandat traje do 2024. godine.