Protiv ustao i HEP

Pobuna opskrbljivača protiv obveze otkupa “zelene energije”: Prijeti nam veliko poskupljenje struje

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

Iz HEP-a upozoravaju da će im obaveza otkupa zelene energije »pojesti« novac za investicije, a time dugoročno ugroziti sigurnu opskrbu kupaca. Kazna EU-a prijeti zbog ukidanja liberalizacije



Svi aktivni opskrbljivači električnom energijom u Hrvatskoj, njih desetak – inače veliki konkurenti na tržištu – udružili su se kako bi upozorili na propast liberalizacije tržišta ukoliko im država, kako planira, i dalje bude nametala obavezu otkupa »zelene« energije, koju proizvedu vjetroelektrane i drugi proizvođači iz obnovljivih izvora. Zanimljivo je da se inicijativi, odnosno koordinaciji u kojoj su između ostalih RWE, GEN-i, Crodux, HT i drugi, pridružila i HEP-Opskrba, tvrtka u vlasništvu HEP-a koja energiju također prodaje po tržišnim uvjetima. Iz HEP-a upozoravaju da će im daljna obveza otkupa zelene energije »pojesti« novac namijenjen investicijama, a time onda dugoročno ugroziti sigurnu opskrbu kupaca.


Koordinacija opskrbljivača upozorava da će ih država otjerati u bankrot, a time i s tržišta te će, nakon što su potrošačima unatrag tri godine donijeli pojeftinjenje električne energije od 30 posto, ponovno doći do poskupljena. Na tržištu će, kažu, opet ostati samo HEP, a nakon nekoliko godina će i on biti bačen na koljena i prisiljen gubitke kompenzirati velikim povećanjem cijena električne energije za građane i industriju. Osim toga, Hrvatska će biti, upozoravaju, kažnjena od strane EU-a zbog ukidanja liberalizacije.



Ako se zakon promijeni, građani će sljedećih deset do 15 godina subvencionirati proizvođače iz obnovljivih izvora energije s 1,2 do 1,5 milijardi kuna godišnje. Ukupan iznos državne subvencije koje će dobiti firme s nekoliko zaposlenih je 15-20 milijardi kuna, novac kojim se, zaključio je Miliša, moglo izgraditi deset Peljeških mostova.





Štetna odluka


Obaveza opskrbljivača, uključujući i HEP, da kupuju struju od proizvođača iz obnovljivih izvora, koja je triput skuplja od konvencionalno prozvedene, trebala je po Zakonu o obnovljivim izvorima energije prestati sa zadnjim danom ove godine. Namjera je države, međutim, tu obavezu prolongirati i dalje, jer se shvatilo da je prijašnjih godina na mrežu priključeno previše obnovljivaca, kojima država kroz prvih 14 godina rada garantira i isplaćuje sigurnu otkupnu cijenu struje koju proizvedu. Ta se otkupna cijena, triput skuplja od konvencionalne struje, financira iz obaveze svih opskrbljivača da kupuju njihovu energiju, kao i iz naknade za »obnovljivce« koju plaćaju svi potrošači, a koja bi iduće godine trebala poskupjeti sa sadašnje tri i pol, na šest, do čak osam lipa po svakom potrošenom kilovatsatu.


»Pozivamo Vladu da ne mijenja odredbe Zakona o obnovljivim izvorima energije te time opskrbljivačima ponovno nametne obvezni otkup energije iz obnovljivih izvora. Ta bi odluka bila vrlo štetna za cijelo tržište te bi dovela do značajnog rasta cijena električne energije za krajnje korisnike«, kazao je jučer Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije na konferenciji za medije Koordinacije. Marko Ćosić, predsjednik uprave tvrtke Proenergy, također opskrbljivača, istaknuo je kako je u tijeku kampanja proizvođača iz OIE, posebice vjetroelektrana, koji žele prikriti realne troškove proizvodnje. Naknada koju plaćaju potrošači za »obnovljivce« nije velika, no danak zato plaćaju opskrbljivači koji posluju s vrlo malim dobitima ili su u minusu, a koji neće moći preživjeti namet skupog otkupa »zelene« energije. Apsurd je, upozoravaju, to što struja iz VE, koju se otkupljuje za 110-120 eura po MWh, ima prednost pri ulasku u elektromrežu Hrvatske, pa je čest slučaj da HEP zbog nastalih viškova u proizvodnji mora prelijevati vodu u svojim hidroelektranama, u kojima struju proizvodi gotovo pa besplatno, da bi skupa struje iz VE mogla ući u sustav.


Apsurdni poticaji


»Lobi proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora gura promjenu Zakona o obnovljivim izvorima koja je vrlo štetna i koja bi uništila cijelo tržište električne energije, a HEP-u bi nanijela više od milijardu kuna gubitaka godišnje. Istovremeno bi prisilila sve tržišne opskrbljivače da prestanu s poslovanjem« – tvrdi Ćosić. Miliša dodaje kako je RWE već sad u minusu, a dobit ostalih opskrbljivača iznosi jednu lipu po kilovatsatu. S druge strane, VE imaju povrat investicije od deset lipa po kilovatsatu. Opskrbljivači državu pozivaju na reviziju svih ugovora s »obnovljivcima«, napominjući kako je apsurd da se toliko poticaja daje tvrtkama koje, poput vjetroelektrana, zapošljavaju jako malo ljudi, i to u trenutku kad Hrvatska premašuje zadane ciljeve EU-a. Indikativno je, naime, da je država tek prošle godine »shvatila« da Hrvatska 28 posto potrošnje energije zadovoljava iz obnovljivih izvora, dok je EU-u cilj 20 posto, i to do 2020. godine. Mi smo, međutim, do tog »otkrića« došli kad je na mrežu već bio priključen golem broj »obnovljivaca«, a na čekanju još mnogi koji državi prijete tužbama budući da nema dovoljno novaca za sve poticaje. Opskrbljivači smatraju da u pozadini svega stoji namjera da netko uzme dobit iz HEP-a i prelije je u privatne džepove proizvođača iz obnovljivih izvora. Postavlja se pitanje, kaže Miliša, u čijem interesu Hrvatska riskira poskupljenje električne energije, uništenje HEP-a i tržišta, prevaru građana i kazne Europske komisije. Odgovor je, veli, u korist investitora u projekte obnovljivih izvora, konzultanata, projektanata i uvoznika opreme.